Dragoljub Kunarac, u Hagu presuđeni ratni zločinac, danas je, 25. februara, odlukom sudskog vijeća Suda Bosne i Hercegovine pušten na slobodu.
Naime, Sud BiH nije mu odredio pritvor, koji je tražilo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zbog opasnosti od bjekstva i uznemirenja javnosti, već su mu izrečene mjere zabrane. Pa se tako zločinac, kojeg je Hag osudio na 28 godina zatvora za sistematska silovanja žena i djevojčica u Foči, od koje su neke imale samo dvanaest godina, našao na slobodi.
Kunarac je u BiH stigao iz Njemačke, gdje je služio 28-godišnju zatvorsku kaznu. Sad je optužen i na Sudu BiH, i to da je, u svojstvu komandira specijalne jedinice VRs zvane "Žaga", 27. i 28. jula 1992. s područja sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u okviru progona, učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti. Prilikom napada na civile bošnjačke nacionalnosti, tereti se i da je učestvovao u paljenju kuća i imovine.
Zločini u Foči
Haški tribunal, pak, osudio ga je za brojna silovanja, između ostalog i za porobljavanje dvije žene koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu.
Sve se dešavalo na području Foče, gradu kojeg je agresor, sistematski, počeo urušavati i preuzimati na početku aprila 1992. I u Foči je primjenjivan sad već dobro znani zločinački šablon: Kuće Bošnjaka su sistematski pretresane, pljačkane i spaljivane, a građani hapšeni, često premlaćivani i/ili ubijani. Muškarci i žene su odvajani, a većina ih je zatvorena u KP dom u Foči. Žene su odvođene na razne lokacije zatočenja gdje su zlostavljane na mnoge načine, dok ih je većina sistematski silovana.
Srpski vojnici ili policajci su dolazili u zatočeničke centre, odabirali jednu ili više žena, izvodili ih i silovali. Neke od njih su odvođene u privatne apartmane i kuće gdje su silovane, a morale su također kuhati, čistiti i služiti.
"Dragoljub Kunarac je znao da su glavni cilj srpske vojske bile žene, s obzirom na to da ih je i lično odvodio, silovao i davao svojim ljudima. Kako se navodi u presudi, lično je tokom silovanja naglasio da je silovanje jedan od načina da se 'postigne nadmoć i pobjeda nad muslimanima', te da muslimanske žene trebaju uživati što će da nose srpsku djecu. Kunarac je mnoge djevojčice (neke su imale samo dvanaest godina) i žene odvodio iz zatočeničkih centara - logora u privatne kuće gdje je dovodio svoje vojnike da ih siluju. Kuća koja se nalazila u ulici Osmana Đikića na broju 16 u naselju Aladža je bila jedno od mjesta na koje su Kunarac ili njegovi potčinjeni sistematski dovodili djevojčice i žene na silovanje. To je bilo štabno mjesto Dragoljuba Kunarca. Pored pomenutog mjesta, Kunarac je odvodio žene i djevojčice u Karamanovu kuću u Miljevini, gdje je vojni zapovjednik srpske jedinice iz Miljevine Pero Elez sa svojim vojnicima također sprovodio silovanja u kojima je učestvovao i osuđeni. Djevojčice i žene su zatvarane, silovane i držane kao roblje i u jednoj napuštenoj kući u Trnovačama, te hotelu 'Zelengora' i obližnjim kućama", pribilježit će svojevremeno Udruženje žrtava rata Foča 92-95.
Almira Bektović, najteža fočanska priča
Bakira Hasečić, istaknuta aktivistkinja za ljudska prava i predsjednica Udruženja Žena-žrtva rata, uznemirena je odlukom Suda da Kunarca pusti na slobodu.
"Ovo što je uradilo pravosuđe, ovo je presedan i katastrofa. Još uvijek hoću da vjerujem pravosuđu BiH, želim to, ali danas sam se jako razoračarala", govori Hasečić za portal Radiosarajevo.ba, pa nastavlja:
