Konaković najavljuje blokadu, Košarac prijeti odgovorom: Glasanje za izbore u Srbiji izazvalo novi sukob u vlasti BiH

Redakcija Mostar

Za 19.800 birača planirano je 28 biračkih mjesta, ali saglasnost institucija BiH još se čeka.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas bi trebalo razmatrati zahtjev za organiziranje glasanja državljana Srbije na teritoriji BiH na parlamentarnim izborima zakazanim za 25. oktobar. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković najavio je uskraćivanje podrške, dok zamjenik predsjedavajuće Staša Košarac insistira na davanju saglasnosti i poručuje da će Rs „adekvatno odgovoriti“ ako pitanje ne bude riješeno.

Održavanje sjednice potvrdio je ministar odbrane i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Zukan Helez. Ambasada Srbije je 28. septembra dostavila diplomatsku notu kojom je zatražila saglasnost za otvaranje biračkih mjesta, a Košarac je 16. oktobra zatražio vanrednu sjednicu.

Prema podacima koje je prenio list Danas, pozivajući se na pregled portala Savremena politika i podatke Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Srbije, za glasanje u BiH prijavljeno je 19.800 birača.

U Njemačkoj je prijavljeno 20.107 birača, ali je tamo predviđeno osam biračkih mjesta, naspram 28 u BiH. Takav raspored izazvao je kritike dijela opozicije i studentskog pokreta u Srbiji, koji ukazuju na nesrazmjer između broja prijavljenih birača i dostupnih mjesta za glasanje u pojedinim državama.

Ambasada Srbije je 9. oktobra već objavila planirane lokacije u BiH, uz formulaciju da je održavanje glasanja na njima „planirano“. Na spisku je 28 biračkih mjesta, označenih brojevima od 10 do 37.

Tri su predviđena u Banjoj Luci, uključujući dva u prostorijama M:tela, a dva u Bijeljini. Ostala su u Sarajevu, Mostaru, Drvaru, Trebinju, Branjevu, Bratuncu, Višegradu, Doboju, Zvorniku, Loparama, Prijedoru, Rudom, Mrkonjić Gradu, Palama, Vlasenici, Sokocu, Foči, Rogatici, Modriči, Gradišci, Ugljeviku, Brčkom i Novom Goraždu.

Osim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, glasanje je planirano u školama, kulturnim centrima i drugim objektima. Prema obavještenju Ambasade, trajalo bi od sedam do 20 sati. Glasati bi mogli birači upisani u odgovarajući izvod iz biračkog spiska, uz važeću ličnu kartu ili pasoš Srbije.

Konaković je za Fenu izjavio da je Ministarstvo vanjskih poslova pripremilo potrebni materijal, ali da je njegovo razmatranje povezao s deblokiranjem desetak drugih tačaka tog ministarstva. Tvrdi da ih ministri SNSD-a mjesecima neopravdano zaustavljaju.

Među njima su kupovina objekata za diplomatsko-konzularnu mrežu, imenovanja atašea, uključujući u Njemačkoj i Nizozemskoj, te utvrđivanje osnovice za zaposlene u predstavništvima BiH.

Prema njegovim riječima, predloženo je da se istovremeno odblokiraju te odluke i omogući glasanje državljanima Srbije, ali predstavnici SNSD-a nisu prihvatili takav pristup.

Konaković osporava i način zakazivanja sjednice. Tvrdi da je Košarac zatražio od predsjedavajuće Borjane Krišto da predloži materijal iz nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova.

Šef bh. diplomatije najavio je da prijedlog neće dobiti podršku ministara iz reda bošnjačkog naroda. Upozorio je i na moguće mjere prema osoblju Ambasade Srbije ukoliko bi glasanje bilo organizirano bez saglasnosti nadležnih institucija BiH.

Košarac, s druge strane, zahtjev obrazlaže reciprocitetom, podsjećajući da državljani BiH mogu glasati na njenim izborima na teritoriji Srbije. Konakovića optužuje da opstruira ostvarivanje biračkog prava jer diplomatsku notu nije uputio Vijeću ministara na odlučivanje.

Poručio je i da bi uskraćivanje saglasnosti pogodilo državljane Srbije bošnjačke nacionalnosti.

Istovremeno je, prema izvještaju RTRs-a, potvrdio da je ranije glasao protiv omogućavanja glasanja državljanima pojedinih država koje su podržale rezoluciju o Srebrenici. Time je i sam pitanje organiziranja glasanja stranih državljana povezao s političkim odlukama njihovih država.

Dodatne kontroverze odnose se na prijavljivanje birača i uvjete kampanje. Deutsche Welle je izvijestio o snimku koji je objavila organizacija CRTA, uz navode o organiziranom očitavanju ličnih karata državljana Srbije u BiH radi prijave za glasanje. U tom izvještaju problematizira se ko prikuplja podatke i podnosi prijave u ime birača.

DW ukazuje i na nejednake uvjete političkog djelovanja: Milorad Dodik otvoreno podržava Aleksandra Vučića, dok su pokušaji Studentske liste da organizira aktivnosti u Rs bili praćeni incidentima i zabranama okupljanja.

Policija je zabranu skupa u Banjoj Luci obrazložila sigurnosnom procjenom i mogućnošću narušavanja javnog reda i mira. Studentska lista tvrdi da je dostavila traženu dokumentaciju i mijenjala lokaciju, ali da ni nakon toga nije dobila mogućnost održavanja skupa.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.