Podcrtao je da u najtežim vremenima nikada nismo posegnuli za zlom, nikada nismo postali poput onih koji su nas napadali, dok su činili najgore zločine protiv čovječnosti na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković održao je govor na sastanku ministara vanjskih poslova Pokreta nesvrstanih zemalja (NAM), koji je održan na marginama 79. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku.
Tema njegovog obraćanja bila je "Zaštita civila u oružanom sukobu: solidarnost s palestinskim narodom".
Konaković je u svom govoru povukao paralelu između stradanja civila u Bosni i Hercegovini tokom agresije devedesetih godina i trenutne situacije u Palestini, ističući značaj solidarnosti i hitne potrebe za zaštitom civila u svim oružanim sukobima.
"Većina vas, i na vašu sreću, poznaje ove pojmove samo u teoriji. Ukratko ću vam dati pozadinu stvarnih životnih iskustava koja omogućavaju meni i ostalim predstavnicima moje zemlje Bosne i Hercegovine da zahtijevamo od svijeta da se ponaša bolje i da fraza ‘nikad više’ zaista znači nikad više za bilo koga i bilo gdje", rekao je Konaković.
"Širom moje zemlje civili su masakrirani i na mnogim mjestima ostavljeni u masovnim grobnicama. Kulminacija godina agresije i genocidnih radnji bila je genocid u Srebrenici. Ne samo da nas svijet nije zaštitio, nego je dozvolio da srpske snage ubiju gotovo 8.400 civila u gradu koji je bio proglašen kao UN-ova sigurna zona", dodao je Konaković.
Kako je naglasio, napadnuti smo i invadirani od strane moćno naoružanih srpskih snaga, dok je UN nametnuo embargo na oružje, zabranjujući nam da osiguramo oružje za odbranu naših domova, naših porodica i naše zemlje.
"Na mnogim mjestima u Bosni i Hercegovini žrtve su prisiljene živjeti rame uz rame s pojedincima koji su ih mučili. Iako je to krivično djelo, veličanje osuđenih ratnih zločinaca je uobičajeno i koriste ga čak i neki izabrani vladini službenici. Naš susjed Srbija pruža utočište osuđenim ratnim zločincima koji su pobjegli iz Bosne kako bi izbjegli služenje zatvorskih kazni. Među njima je Novak Đukić, osuđen za ratne zločine nad civilima, konkretno za masakr na tuzlanskoj Kapiji, koji je ubio 71 osobu, prosječne starosti 24 godine. Najmlađa žrtva bio je Sandro Kalesić, dvogodišnja beba koja je preminula od zadobijenih rana u naručju svog oca", naglasio je on.
Spisak zločina i užasa kojima je naš narod bio izložen je beskrajan, ističe.
Međutim, s najvećim ponosom mogu izjaviti da smo uvijek slijedili ratna pravila i međunarodno pravo dok smo se branili od moćno naoružanog neprijatelja. Sami i napušteni od svih, ali nikada nismo opravdali ubistvo nevine osobe. Naravno, uvijek postoje neke ružne iznimke, i nekolicina boraca s naše strane je ubila civile, ali su čak i tokom rata bili progonjeni i kažnjeni. Svi u Bosni i Hercegovini će vam reći da su ti ljudi sramota. Mi ne veličamo one koji ubijaju djecu, žene, civile. To je naša snaga, a ne slabost", ističe Konaković.
Podcrtao je da u najtežim vremenima nikada nismo posegnuli za zlom, nikada nismo postali poput onih koji su nas napadali, dok su činili najgore zločine protiv čovječnosti na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
"Stoga, danas s punim moralnim integritetom mi, predstavnici ponosne i hrabre Bosne i Hercegovine, imamo dužnost zahtijevati od onih koji imaju moć da odmah zaustave najbrutalnije klanje djece, žena, staraca, muškaraca i svih civila u Gazi. Više od 41.000 ljudi je ubijeno, a velika većina njih su žene i djeca", podcrtao je bh. šef diplomatije.
"Škole nisu legitimna vojna meta, izbjeglički šatori nisu legitimna vojna meta, tržnice nisu legitimna vojna meta, djeca koja se igraju nisu legitimna vojna meta, bolnice nisu legitimna vojna meta, novinari nisu legitimna vojna meta. Ljudska prava, pravila zakona i međunarodni zakoni trebaju biti isti za sve. Te lekcije su bolno naučene u Srebrenici prije 30 godina, a sada nemojte praviti iste greške", zaklučio je Konaković.
