Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić danas se obratio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, iznoseći stavove BiH o proteklom šestomjesečnom periodu, ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR) i prijedloge za budućnost ove institucije.
Na početku obraćanja, Komšić je izrazio zahvalnost stalnim predstavnicima zemalja članica Vijeća sigurnosti na odluci kojom se produžava mandat Misije Altea u BiH, posebno zahvalivši stalnom predstavniku Grčke.
„Današnje moje obraćanje u ime Bosne i Hercegovine u najvećem dijelu se odnosi na protekli šestomjesečni period prikazan kroz Izvještaj Ureda visokog predstavnika“, kazao je Komšić, naglašavajući važnost izvještaja kao osnove za razumijevanje političkih i pravnih procesa u zemlji.
Predsjedavajući je podsjetio na političke krize u proteklom periodu, koje su prema njegovim riječima bile povezane sa sudskim postupkom protiv Milorada Dodika i presudom Suda BiH, temeljenom na izmjenama Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik. Komšić je istakao da je cilj ovih kriza bio stvaranje uvjeta za secesiju Rs od BiH.
„Nametanje određenih odluka od strane Christiana Schmidta iskorišteno je kao povod za izazivanje krize, a pravi uzrok je zapravo sasvim drugi – dugoročna namjera da se izazivanjem kriza izvede secesija dijela BiH. Takva politika Dodika i institucija Rs trenutno je zaustavljena angažmanom međunarodnih faktora. Međutim, siguran sam da će se i dalje nastaviti aktivnosti koje za cilj imaju secesiju dijela BiH“, upozorio je Komšić.
On je dodao da su rasprave o budućnosti OHR-a i njegovoj potrebi intenzivirane kako u BiH, tako i među međunarodnim faktorima prisutnim u zemlji. Komšić je napomenuo da se napadi na OHR prikrivaju kao napadi na Christiana Schmidta, ali da je krajnji cilj eliminacija same institucije, što bi ugrozilo Aneks DPA i potencijalno srušilo cijeli mirovni sporazum.
Predsjedavajući je priznao da je žestoko kritizirao poteze Christiana Schmidta, ali je istakao da su sve odluke i postupci visokog predstavnika često rezultat koordinacije s međunarodnim faktorima u BiH, a ponekad i pod njihovim insistiranjem. „Njegovi potezi, ali i politika određenih međunarodnih faktora koji su imali presudan utjecaj na Schmidta, često su bili usmjereni na jačanje i zastupanje jedne političke opcije, ali i interesa susjedne države u BiH“, rekao je Komšić.
On je podsjetio da je postojanje OHR-a regulisano Aneksom X Dejtonskog mirovnog sporazuma, a njegove ovlasti navedene u članu V tog aneksa. Na temelju tog člana uvedene su i tzv. „Bonske ovlasti“. Komšić je također spomenuo odluku Vijeća za provedbu mira iz 2008. godine o tzv. 5+2 uvjetima za zatvaranje OHR-a, ističući da ti uvjeti još uvijek nisu ispunjeni.
„Sve formalne pretpostavke za postojanje i rad OHR-a postoje. Istovremeno, ne postoji niti jedna formalna pretpostavka za njegovo zatvaranje ili izmještanje izvan BiH jer uvjeti iz 2008. godine, tzv. 5+2, nisu ispunjeni. Jedino što postoji u tom smislu jeste politička želja pojedinih domaćih ali i nekih vanjskih faktora za eliminacijom OHR-a. Realizacija takvih planova bila bi udarac trenutnoj strukturi BiH, potencijalno ugrozila čak i sam mirovni aranžman i izazvala nove i veće probleme u BiH, ali i u regiji“, kazao je Komšić.
