Sahrana presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu i učešće države u njenoj organizaciji izazvali su podjele u Srbiji i regionu. Dok vlasti ističu pravo porodice na dostojanstven oproštaj, organizacije za ljudska prava upozoravaju da državne počasti i institucionalna podrška predstavljaju političku poruku koja nadilazi privatni čin sahrane. O tome je za N1 govorila Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo.
Kolarić smatra da je problematično samo učešće države u organizaciji sahrane, počevši od trenutka smrti Ratka Mladića, preko angažmana ministra pravde, do dopremanja tijela u Srbiju i dočeka kovčega uz vojne počasti.
"Uopšte, učešće države na bilo koji način u organizaciji ovakvog jednog događaja, od prvog trenutka, dakle od momenta kada je preminuo Ratko Mladić, i uključivanja ministra pravde u svaki segment, i dopremanja tijela u Srbiju, i dočekivanja tog kovčega sa vojnim počastima, sa vojnicima na aerodromu, sa zastavom preko kovčega. Dakle, sve to naprosto ne treba da se dešava", kazala je Kolarić.
Prema njenim riječima, riječ je o zloupotrebi institucija države. Navela je da je Mladić, budući da je osuđen na zatvorsku kaznu dužu od godinu dana, prema Zakonu o vojsci ostao bez prava koja proizlaze iz njegovog nekadašnjeg čina.
"Tako da, od prvog trenutka, javni funkcioneri učestvuju u organizaciji te sahrane, ma koliko to bilo navodno izmješteno i prepušteno porodici", rekla je.
Kolarić je ocijenila da su se ministar pravde i drugi predstavnici institucija postavili "kao neka vrsta službenika porodice Mladić, a ne javnih funkcionera", što smatra zloupotrebom institucija, resursa i javnih funkcija.
"Ne može jedan ministar pravde da sjedi pored lica koja negiraju zločine za koje je Ratko Mladić osuđen, budući da upravo Srbija ima i zakon o saradnji sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, po kojoj je u obavezi i da poštuje te presude", navela je.
"Politička poruka je poslata"
Na pitanje da li je kroz organizaciju ispraćaja i simboliku državnih počasti poslata politička poruka javnosti u Srbiji i regionu, Kolarić odgovara potvrdno.
"Ta politička poruka jeste poslata, svakako, i ona proističe iz jednog nacionalističkog okvira koji koristi Srpska napredna stranka od svog dolaska na vlast", kazala je.
Prema njenim riječima, današnji događaj ne predstavlja iznenađenje, već "jednu vrstu kulminacije". Podsjetila je na ranije slučajeve Vladimira Lazarevića, Dragoljuba Vojvodića i Nebojše Pavkovića.
Kolarić je navela i da je jedan od članova organizacionog odbora sahrane bio Svetozar Andrić, protiv kojeg je Fond za humanitarno pravo 2018. godine podnio krivičnu prijavu zbog ratnih zločina, a koji se, kako je rekla, nalazi pod istragom Javnog tužilaštva za ratne zločine.
"Uopšte bivanje u okruženju ljudi koji mogu biti predmet, koji su osuđeni za ratne zločine ili mogu biti predmet takvih optužnica, zaista je nedopustivo za jednu ozbiljnu državu", rekla je Kolarić.
"Mjesta činjenicama gotovo da nema"
Govoreći o uticaju ovakvog odnosa države prema Ratku Mladiću na suočavanje s prošlošću i kulturu sjećanja, Kolarić je kazala da se prije svega može govoriti o "politici sjećanja".
Prema njenim riječima, tu politiku u odnosu prema ratovima devedesetih od 2016. godine oblikuje Srpska napredna stranka sa svojim koalicionim partnerima.
"Ovdje nema zaista prostora niti da se govori o žrtvama, niti o onome šta su oni doživjeli, šta se dogodilo. Mjesta činjenicama gotovo da nema", kazala je.
Govoreći o Ratku Mladiću, podsjetila je na izjave predsjednika Srbije i drugih zvaničnika kojima se negira da je počinjen genocid i govori o "velikom zločinu".
"Nema apsolutno prostora za govor o nekom suočavanju sa prošlošću. Ovo je samo kulminacija tog procesa koji već jako dugo traje, od dolaska Srpske napredne stranke na vlast, i naprosto ta konfrontacija sa svima u okruženju ovim se samo još dodatno produbljuje", ocijenila je.
Kolarić: Poruka "Pravac Potočari" je govor mržnje
Kolarić se osvrnula i na događaje na derbiju, ocijenivši da poruka "Pravac Potočari" predstavlja govor mržnje.
"Poruka 'Pravac Potočari' ne može drugačije da se gleda nego kao govor mržnje, koji je takođe kažnjiv po Zakonu o zabrani diskriminacije u Republici Srbiji i trebao bi da bude kažnjiv i kao takav", rekla je.
Smatra da u takvom odnosu nema mjesta za žrtve, te da se poruka prije svega šalje biračkom tijelu Srpske napredne stranke.
"Ovim se poruka prije svega šalje glasačkom tijelu Srpske napredne stranke i to je jedna vrsta zahtjeva za homogenizacijom i mobilizacijom tog tijela", kazala je.
Govoreći o mlađim generacijama, Kolarić je navela podatke istraživanja iz 2023. godine prema kojima 32 posto mladih između 18 i 30 godina Ratka Mladića vidi kao negativnu ličnost, dok oko 39 posto nema stav o njemu.
