Ko je plaćao kampanju protiv "Studentskog pokreta" u Srbiji?

Redakcija Mostar

Od sredine septembra do sredine oktobra objavljen je najmanje 91 plaćeni oglas, a Meta je u posljednjih mjesec dana uklonila 47 jer nisu bili označeni kao sadržaj povezan s politikom, izborima ili društvenim pitanjima.

Rumunski BBC otkrio je mrežu od 56 Facebook stranica koje su uoči parlamentarnih izbora u Srbiji plaćale oglase protiv opozicionog "Studentskog pokreta", šireći pritom i nepotkrijepljene optužbe. Oglasi nisu sadržavali podatke o finansijerima, iako Meta zahtijeva da političko oglašavanje bude jasno označeno.

Od sredine septembra do sredine oktobra objavljen je najmanje 91 plaćeni oglas, a Meta je u posljednjih mjesec dana uklonila 47 jer nisu bili označeni kao sadržaj povezan s politikom, izborima ili društvenim pitanjima.

Trag novca vodi prema Rumuniji. Svi analizirani oglasi plaćeni su u rumunskim lejima, a do 16. oktobra na njih je potrošeno najmanje 29.437 leja. Prema podacima Mete, najmanje tri oglasa finansirala je rumunska kompanija Bmobile SRL.

Lažne stranice i sadržaji protiv opozicije

Većina stranica otvorena je 9. i 10. septembra, na početku izborne kampanje. Imena poput "Miris bakinog dvorišta" i "Teme za razgovor uz kafu" ostavljala su utisak da je riječ o bezazlenim stranicama posvećenim svakodnevnim temama. Profilne fotografije često su bile generisane umjetnom inteligencijom.

Ipak, stranice su objavile više od 800 kratkih videa, od kojih su neki imali milione pregleda, iako su pojedine stranice imale tek nekoliko desetina pratilaca. Plaćeni oglasi omogućili su širenje sadržaja izvan njihove stvarne publike.

U videima su predstavnici studentskog pokreta prikazivani kao nasilni, korumpirani ili neodgovorni, a pojedini opozicijski kandidati optuživani su za zloupotrebu položaja i novca bez predočenih dokaza. Jedan od najgledanijih snimaka bavio se muslimanskom vjerom kandidatkinje Sanele Ramadanović, uz poruku: "Ona da vodi Srbiju?". Ispod objava nizali su se komentari ispunjeni mržnjom.

U videima korišteni likovi bez dozvole

Mnogi snimci imali su isti format: dok se u gornjem dijelu ekrana prikazivao drugi video, osoba u donjem dijelu kadra govorila je tekst koji je, činilo se, čitala s telepromptera. Iako su lica izgledala stvarno, glasovi, pokreti i izgovor često su djelovali neprirodno za izvorne govornike srpskog jezika. Jedna žena imala je različite glasove u tri videa.

BBC je identificirao troje od više od 12 ljudi koji su se pojavljivali u snimcima. Među njima su bili animatori za djecu iz okolice Bukurešta. Jedna žena potvrdila je da je korišten njen lik, ali je navela da nije dala dozvolu i da nema veze sa srpskom politikom.

Među identificiranim osobama bio je i lokalni vijećnik rumunske stranke Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR), koji nije odgovorio na upit BBC-ja.

Kompanija Bmobile SRL navedena je kao platilac najmanje tri sporna oglasa. Osnovana je 2005. godine u Craiovi, a jedan od oglasa koje je finansirala sadržavao je optužbe protiv rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića.

Isti muškarac pojavljivao se na čak 29 različitih stranica i tvrdio da je Đokić privatno putovanje prikazao kao službeni odlazak na konferenciju. Uz tvrdnju je objavljen očito montiran prikaz rektora na plaži, okruženog novcem i sa šampanjcem u ruci.

Univerzitet je ranije saopćio da je Đokić prisustvovao Međunarodnom kongresu arhitekture i urbanizma u Braziliji. Bio je istaknuta osoba povezana sa "Studentskim pokretom", ali nije bio kandidat na izborima.

Stranica "Južna pruga", koja je objavljivala takve oglase, prema podacima Mete administrirala se iz Rumunije i Francuske. Iako je imala oko 100 pratilaca, objavila je više od 20 videa protiv opozicijskih kandidata, a pojedini su imali milionski doseg.

Rumunska kompanija ranije radila za Pontu

Bmobile je u vlasništvu Andreija Bușeea i bavi se digitalnim marketingom i internetskim medijima. Prema rumunskom think tanku "Expert Forum", bivši premijer Rumunije Victor Ponta bio je njen klijent tokom predsjedničkih izbora 2025. godine, kada je kompanija za njegovu internetsku kampanju dobila oko 960.000 eura.

Ponta je 2016. imenovan počasnim savjetnikom Aleksandra Vučića. Njegov posljednji zabilježeni dolazak u Beograd bio je 2025. godine, kada se sastao s Donaldom Trumpom Jr.

Prema srbijanskim propisima, treće strane koje za izbornu kampanju potroše više od propisanog iznosa moraju se registrovati kod Agencije za sprečavanje korupcije. BBC je pronašao najmanje četiri stranice koje su premašile taj prag, ali nijedna treća strana nije bila registrovana za provođenje kampanje.

Agencija je potvrdila da je primila dvije prijave zbog mogućih nepravilnosti u digitalnim kampanjama i pokrenula postupak. Srpska napredna stranka (SNS) nije odgovorila na pitanja o spornim oglasima, dok je Meta poručila da politički oglašivači moraju proći postupak autorizacije i jasno navesti ko je platio oglas.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.