Ko je novi reisul-ulema?

politicki.ba

Dosadašnji sarajevski muftija, univerzitetski profesor i nekadašnji poglavar muslimana u Sloveniji preuzima dužnost nakon dva mandata Huseina Kavazovića.

Prof. dr. Nedžad ef. Grabus izabran je za 14. reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, naslijedivši Huseina ef. Kavazovića, koji je na čelu ove institucije proveo dva sedmogodišnja mandata.

Grabus na najvišu dužnost u Islamskoj zajednici dolazi nakon višedecenijskog rada u vjerskim, obrazovnim i akademskim institucijama, uključujući dugogodišnje rukovođenje Islamskom zajednicom u Sloveniji i obavljanje dužnosti sarajevskog muftije.

Rođen je 1968. godine u Travniku. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1987. godine, a diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka 1994. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 2001. i doktorirao 2008. godine.

Profesionalnu karijeru gradio je kroz obrazovni sistem Islamske zajednice, naučni rad i medije. Radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta, a bio je angažovan i u programima Radija Bosne i Hercegovine, gdje je od 2001. do 2003. godine radio kao urednik Religijskog programa.

Predavao je akaid, odnosno islamsko vjerovanje, na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Autor je brojnih stručnih i naučnih radova iz oblasti islamske teologije, religijskog obrazovanja i položaja islama u savremenom društvu.

Posebno poglavlje njegove biografije vezano je za Sloveniju.

Za ljubljanskog muftiju imenovan je 2006. godine, a potom je obavljao i dužnost predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Tokom njegovog djelovanja realizovan je jedan od najznačajnijih projekata tamošnje muslimanske zajednice – izgradnja Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, s džamijom, čije je otvorenje predstavljalo historijski događaj za muslimane u Sloveniji.

Grabus je tokom rada u Sloveniji stekao iskustvo u odnosima s državnim institucijama, drugim vjerskim zajednicama i evropskim organizacijama. Njegov angažman obuhvatao je i pitanja položaja muslimana u evropskim društvima, međureligijskog dijaloga i institucionalnog organizovanja zajednice.

Nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu preuzeo je dužnost sarajevskog muftije, čime je došao na čelo jednog od najvažnijih muftijstava Islamske zajednice.

U javnim nastupima posebno je naglašavao potrebu očuvanja institucionalne autonomije Islamske zajednice, njenog jedinstva i nezavisnosti od političkih i drugih vanjskih utjecaja.

Predstavljajući program kandidature za reisul-ulemu, poručio je da Islamska zajednica ne smije biti vezana samo za jedno regionalno područje ili jednu skupinu ljudi.

Naglasio je da sve ključne odluke moraju biti donesene unutar same Islamske zajednice, bez utjecaja međunarodnih centara moći.

Njegov program obuhvata jačanje položaja imama, unapređenje islamskog obrazovanja, zaštitu vakufske imovine i snažnije povezivanje s muslimanima u dijaspori.

Posebnu pažnju posvetio je uključivanju mladih i žena u aktivnosti Islamske zajednice, podršci povratničkim džematima i očuvanju islamske tradicije Bošnjaka.

Grabus govori arapski, engleski i slovenački jezik, a tokom akademskog rada bavio se i prevođenjem teoloških i društvenih tekstova.

Njegov izbor za reisul-ulemu označava dolazak na čelo Islamske zajednice čovjeka koji je značajan dio profesionalnog života proveo povezujući bosanskohercegovačku islamsku tradiciju s evropskim društvenim i institucionalnim okruženjem.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.