Dok Bosna i Hercegovina ulaže milijarde maraka u izgradnju Koridora Vc, jedno pitanje postaje sve glasnije: Može li država ostati bez finansiranja ključnih infrastrukturnih projekata upravo zato što je sama prijavila sumnje u nepravilnosti i otvorila vrata istragama?
Podsjetimo, gradnja na Koridoru Vc "zapela" je kada su Evropska investiciona banka (EIB) i Ured evropskog tužioca (EPPO) počeli propitivati slučaj izbora nadzornog inžinjera na dionici Ozimice -Poprikuše.
Posljednjih mjeseci javnost svjedoči objavljivanju brojnih dokumenata, krivičnih prijava i informacija koje ukazuju na moguće nepravilnosti u pojedinim postupcima javnih nabavki na projektima koje finansiraju međunarodne finansijske institucije. Dio tih informacija već se nalazi pred domaćim pravosudnim organima, dok su određeni materijali dostavljeni i međunarodnim tijelima.
Istovremeno, postavlja se pitanje kakve posljedice ovakva situacija može imati na nastavak finansiranja izgradnje Koridora Vc.
Te posljedice više nisu samo predmet pravnih ili finansijskih analiza. One su već vidljive na gradilištima Koridora Vc. Prema podacima JP Autoceste FBiH, Evropskoj investicionoj banci (EIB) upućeno je šest zahtjeva za isplatu već odobrenih kreditnih sredstava u ukupnom iznosu od približno 160 miliona eura, ali od oktobra 2025. godine nijedna tranša nije realizirana. U međuvremenu dug prema izvođaču radova na dionici Medakovo – Ozimice dostigao je 76 miliona eura, pri čemu u taj iznos nisu uračunate zatezne kamate niti troškovi nastali zbog višemjesečnog zastoja radova.
Prema procjenama nadzornog inžinjera, samo zastoj na toj dionici Autoceste FBiH košta između 3,5 i četiri miliona eura mjesečno. Riječ je o finansijskoj šteti koja raste bez obzira na to kako će se istraga na kraju okončati.
Prema pravilima međunarodnih razvojnih banaka, reputacijski rizik predstavlja jedan od važnih elemenata pri donošenju odluka o finansiranju. Kada postoje istrage, sumnje na korupciju ili ozbiljni navodi o nepravilnostima, banke imaju pravo procijeniti da li nastavak finansiranja predstavlja rizik za njihov integritet i ugled.
Međutim, stručnjaci za međunarodno finansijsko pravo upozoravaju da postoji i druga strana medalje, piše faktor.ba
Ako je upravo korisnik kredita taj koji je otkrio nepravilnosti, poništio sporne postupke, podnio krivične prijave, dostavio dokumentaciju istražnim organima i proveo nove mjere kontrole, postavlja se pitanje da li bi kažnjavanje takve institucije bilo suprotno osnovnim principima proporcionalnosti i dobrog upravljanja?
U konkretnom slučaju dodatnu pravnu dimenziju daje činjenica da se istraga Ureda evropskog tužioca (EPPO) odnosi na postupak izbora nadzornog inžinjera za dionicu Ozimice – Poprikuše. Taj tender nikada nije realiziran, a aktuelna uprava Autocesta FBiH poništila ga je uz saglasnost EIB-a još u augustu 2024. godine. Od tada je postupak izbora nadzora ponovo pokretan, dok se istraga vodi nezavisno od njegove realizacije. Tačnije, postupak izbora nadzora na dionici Ozimice – Poprikuše pokretan je tri puta uz saglasnost EIB-a, kao šta je i poništavan uz saglasnost te banke. Treći postupak još je u toku.
