Izvjesno vrijeme govori se o Italijanu Antoniju Zanardiju Landiju kao nasljedniku Schmidta.
Vijeće za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini odlučuje o novom visokom predstavniku nakon što je Christian Schmidt podnio ostavku. Konačna odluka trebala je i biti poznata danas, s obzirom na to da je u toku dvodnevno zasjedanje. Iza zatvorenih vrata prelamaju se suprotstavljeni stavovi i interesi svjetskih sila, na jednoj strani SAD-a, a na drugoj Brisela. Rusija je već ranije pozvala na zatvaranje OHR-a. Izbor novog visokog predstavnika mogao bi označiti i novo poglavlje u ovom uredu, u kojem bi bonske ovlasti otišle u zaborav. Ipak, realnije je da se odluka odgodi, a bonske ovlasti do daljnjeg ostaju na stolu.
Izvjesno vrijeme govori se o Italijanu Antoniju Zanardiju Landiju kao nasljedniku Schmidta. Ima podršku SAD-a, no upitna je podrška Brisela. Stoga su, navodno, na stolu još dva kandidata: američki obavještajac William Ruger te francuski diplomata René Troccaz, kao prijedlog Brisela. Javnosti je predočen još jedan prijedlog, ispred entitetskih advokatskih komora, Slovenac, Roman Završek.
Imamović: Neviđeno neslaganje između EU i SAD
"Neki izvori kažu da je toliko neslaganje na relaciji EU–SAD, koje je neviđeno do sada. Dakle, tu ima jedan strukturalni rivalitet i ovdje se sada lome koplja, a EU — ovo nije Iran, ovo je unutar EU, i ukoliko se ovdje ne pitaju, pa oni se nigdje ne pitaju, ne pitaju se ni u EU. Kakvu onda šansu imaju? Ja mislim da oni imaju snagu da to zaustave, međutim nisam siguran da imaju hrabrosti", kaže Haris Imamović, novinar.
Iako je Italijan, Landi nije izbor Brisela, kaže Imamović, jer bi mogao pretjerano naginjati američkoj strani, kojoj je ključni cilj implementacija projekta Južne interkonekcije. Istovremeno, Brisel smatra da se time zemlja udaljava od evropskog puta. O tome su govorili francuski i njemački ministri za Evropu, koji su ovih dana boravili u BiH.
Njemačka i Velika Britanija o budućem izboru
"Evropa je ovdje veliki igrač. Mi finansiramo 40 posto troškova visokog predstavnika, Sjedinjene Američke Države nekih 20 posto, i svi smo se okupili da bismo našli pravo rješenje. Ali ta osoba treba imati jasnu evropsku agendu, kao i poznavanje i ekspertizu o regiji", ističe Ginter Krichbaum, njemački ministar za Evropu.
Upravo ovo bilo je jedno od pitanja i u britanskom Domu lordova za predstavnike tamošnje vlade: šta konkretno ova zemlja, koja je, kako kažu, dala jednog od najuspješnijih visokih predstavnika, Paddyja Ashdowna, planira učiniti u aktuelnoj situaciji.
"Apsolutno je ključno da kandidat za ovu ulogu ima sve karakteristike, dobro, možda ne sve, kao lord Ashdown, ali ono što je najvažnije jeste da pronađemo kandidata koji ima sposobnost da približi ljude i da osigura ono što smo obećali u Dejtonu, dokle god je to potrebno", kaže Jennifer Chapman, baronesa.
Bonske ovlasti i budućnost OHR-a
Naravno, koplja će se lomiti i oko budućnosti OHR-a, kao i ovlasti samog visokog predstavnika. Dok su Sjedinjene Američke Države već jasno navele kako je prošlo vrijeme nametanja i da treba graditi domaći dogovor, mnogi pozivaju na ukidanje OHR-a, od Rusije do Rs, a nisu izostali ni pojedini bivši visoki predstavnici. Ovo je izazvalo zabrinutost dijela javnosti u BiH, ali i dugogodišnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka. Ostavite bonske ovlasti kao mogućnost, poručuje.
"Jasno je da neki politički akteri, kao što je gospodin Dodik i njegovi partneri, traže smjenu visokog predstavnika i ukidanje bonskih ovlasti ne zato što su izazovi riješeni, nego zato što ti mehanizmi predstavljaju posljednje efikasne mjere zaštite od politika čiji je cilj slabljenje države. Njihov cilj je ukloniti te zaštitne mjere i dovesti Bosnu i Hercegovinu u stanje nefunkcionalnosti i, u konačnici, do dezintegracije", ističe Valentin Inzko.
"Ured visokog predstavnika je dio implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Postoje uslovi kada taj alat prestaje da funkcioniše, to su onih, sad već čuvenih 5+2. Do tada očekujemo da OHR obavlja svoju funkciju u zaštiti ustavnog poretka, Dejtonskog mirovnog sporazuma, bez obzira na to ko bude imenovan", kaže Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u PSBiH.
Ipak, neizvjesno je i da li će dogovora uopšte biti, te šta se dešava u toj situaciji. Christian Schmidt je ranije rekao da ostaje na poziciji visokog predstavnika dok se ne izabere novi, no upitno je da li takav scenarij odgovara pojedinim svjetskim silama.
