Nakon pobjede Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, u središte političke pažnje dolazi pitanje ko će predvoditi novu vladu. Među imenima koja se najčešće spominju izdvaja se Dejan Šoškić, univerzitetski profesor i bivši guverner Narodne banke Srbije, koji je i sam bio kandidat studentskog pokreta za Narodnu skupštinu.
Iako pojedini mediji Šoškića predstavljaju kao najozbiljnijeg kandidata za premijera, Studentska lista zasad nije zvanično potvrdila takvu odluku.
Prema podacima Republičke izborne komisije, Studentska lista osvojila je 2.246.423 glasa, odnosno 52,65 posto, dok je koalicija Ujedinjena Srbija, okupljena oko Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića, dobila 39,22 posto.
Projekcija Ipsosa i CeSID-a predviđa 139 poslaničkih mandata za Studentsku listu i 104 za Vučićevu koaliciju. Time bi studentski pokret imao dovoljno mjesta da samostalno izabere vladu u parlamentu koji broji 250 poslanika.
Šoškićevo ime nije se prvi put pojavilo nakon izbora. Tokom kampanje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdio je da je upravo bivši guverner stvarni kandidat studenata za premijera.
Na jednom od predizbornih skupova u Beogradskoj areni Vučić ga je optužio za pljačku države i urušavanje vrijednosti dinara. Šoškić je ranije odbacivao tvrdnje da mu je premijerska funkcija unaprijed namijenjena.
„Ja sam samo kandidat za narodnog poslanika“, izjavio je u intervjuu za Serbia Elects, koji je prenio portal Savremena politika, naglasivši da će se o sastavu buduće vlade razgovarati tek nakon izbora.
Na Studentskoj listi nalazio se na 27. mjestu među 250 kandidata. Poslije zatvaranja birališta nastupio je na konferenciji za novinare, zahvalio građanima na podršci i pozvao ih da izbornu pobjedu proslave mirno.
Šoškić je rođen 1967. godine u Beogradu. Diplomirao je 1989. na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu kao student generacije, magistrirao 1993., a doktorirao 1999. godine. Na istom fakultetu radi od 1993. godine, a danas je redovni profesor. Bio je Fulbrightov stipendista i predavao na univerzitetima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prije imenovanja za guvernera bio je savjetnik za finansijska tržišta u Narodnoj banci Jugoslavije, a potom član i predsjednik Savjeta Narodne banke Srbije.
Na čelo centralne banke došao je 28. jula 2010. godine. Ostavku je podnio u augustu 2012., nakon što su nove vlasti pokrenule izmjene zakona za koje je smatrao da ugrožavaju samostalnost institucije.
Upravo je pitanje nezavisnosti centralne banke ostalo jedno od najprepoznatljivijih obilježja njegovog javnog djelovanja.
Šoškić je tokom predizborne kampanje govorio i o potezima koje bi vlast predvođena Studentskom listom trebala povući nakon preuzimanja državnih institucija.
U razgovoru za nedjeljnik Vreme najavio je smjenu neodgovornih kadrova, donošenje zakona o lustraciji i provjeru porijekla imovine.
Takve mjere predstavio je kao dio šireg procesa uspostavljanja institucionalne odgovornosti i obračuna s korupcijom.
U ekonomskim nastupima upozoravao je na rast javnog duga Srbije, tvrdeći da se od 2012. godine udvostručio. Istovremeno je ocjenjivao da promjena vlasti ne mora izazvati ozbiljne ekonomske poremećaje.
Podržavao je i ubrzavanje reformi potrebnih za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, uz stav da bi konačnu odluku o pristupanju trebali donijeti građani na referendumu.
Međutim, njegova eventualna kandidatura za premijera zavisit će od odluke Studentske liste i političkih razgovora koji slijede nakon izbora.
Prema ustavnom postupku, predsjednik Srbije predlaže kandidata za predsjednika vlade nakon konsultacija s predstavnicima izabranih izbornih lista, a konačnu odluku o izboru premijera i ministara donosi Narodna skupština.
