Stručnjaci Trumpov pokušaj da razdvoji Rusiju i Kinu nazivaju "obrnutim Niksonom". Odnosi se na uspješno zbližavanje između američkog predsjednika Richarda Nixona i kineskog lidera Mao Zedonga početkom 1970-ih, koje je otjeralo Sovjetski Savez.
U video razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kineski predsjednik Si Đinping je jučer ponovio da su Kina i Rusija prijatelji na sve strane i da njihov odnos ne može potkopati "treća strana". Si je očigledno mislio na Sjedinjene Države.
Peking je zabrinut zbog koraka koje američki predsjednik Trump poduzima za brzu normalizaciju odnosa s Rusijom. Trump želi da okonča rat u Ukrajini što je brže moguće i unaprijed je spreman da napravi ustupke na račun Ukrajine. Predsjednika Volodimira Zelenskog je nazvao diktatorom i odbija da označi Rusiju kao agresora. Ukrajina i Evropa do sada nisu bile za stolom u pregovorima sa Rusijom.
Brzo zbližavanje bez presedana moglo bi postati glavobolja za Kinu. U političkim krugovima u Pekingu očekuje se da Trump želi da ojača veze s Putinom kako bi zabio klin između Rusije i Kine, iako su Rusi ekonomski u velikoj mjeri zavisni od Kineza i te zemlje imaju zajedničke strateške interese. Kada se rat u Ukrajini završi, SAD bi se bolje pripremile (ekonomski i vojno) za Kinu.
Stručnjaci Trumpov pokušaj da razdvoji Rusiju i Kinu nazivaju "obrnutim Niksonom". Odnosi se na uspješno zbližavanje između američkog predsjednika Richarda Nixona i kineskog lidera Mao Zedonga početkom 1970-ih, koje je otjeralo Sovjetski Savez.
Kineski lideri pokušavaju spriječiti da im se to sada dogodi.
Strah je vidljiv, ali je pitanje da li je realan. Prošle sedmice, Kina se pojačala da bude domaćin mirovne konferencije o Ukrajini, kako bi osigurala mjesto za pregovaračkim stolom. U prošlosti, Kina je više voljela prepuštati vrijeme i trud koji mirovni procesi zahtijevaju Amerikancima, ali sada im vjeruje još manje.
Stručnjak iz američkog think tanka Carnegie Endowment for International Peace kritičan je prema Trumpovoj strategiji. Brzo približavanje Putinu do sada je dovelo samo do raskola u zapadnom savezu, rekao je on za The Wall Street Journal.
On, između ostalog, ukazuje na govor američkog potpredsjednika JD Wancea prije više od sedam dana na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu. On se obrušio na evropske saveznike i otvoreno izrazio podršku radikalnoj desnici AfD (Alternative für Deutschland), nedjelju dana prije njemačkih parlamentarnih izbora.
"Trump želi da isturi Rusiju i Kinu jedne protiv druge, ali umjesto toga Rusija dobija priliku da se istovremeno udruži s Kinom i SAD", rekao je stručnjak iz Carnegie think tank-a.
Jučer se navršilo tri godine otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Iako su Kina i Rusija saveznice, Kina pokušava ostaviti utisak da zauzima neutralnu poziciju u ratu koji i sama naziva "krizom".
Ali kroz produbljivanje trgovinskih odnosa sa Kremljom, Kina je održala rusku ekonomiju na životu u protekle tri godine.
Osim toga, Rusiji je isporučila dronove koji se mogu koristiti ne samo u civilne svrhe već i na bojnom polju, kažu SAD i EU.
Kina naglašava da za Ukrajinu mora postojati mirovno rješenje koje poštuje suverenitet svih uključenih strana. Nikada nije htjela reći ko je kriv za izbijanje rata. Nekoliko puta je Kina smislila 'mirovni plan' , ali ti prijedlozi nisu bili ništa više od nekoliko tačaka.
Rusija je posljednjih godina pogođena raznim sankcijama i diplomatskom izolacijom, posebno u odnosu na Zapad. Ali uspjela je ograničiti negativne posljedice, ne samo kroz saradnju s Kinom, već i kroz savez sa Iranom i Sjevernom Korejom. Ove zemlje isporučuju dronove, projektile, municiju i trupe (Sjeverna Koreja).
Stručnjaci za odbranu kažu za Wall Street Journal da je američkoj vojsci izuzetno teško da se istovremeno suprotstavi prijetnji iz ove "autokratske osovine". I to bi bio jedan od razloga da Trump što prije okonča rat u Ukrajini kako bi izigrao i oslabio neprijatelje SAD-a.