Nakon velikih vrućina pala je kiša, a oko Regionalne deponije Ramići, kod Banje Luke na sjeveru Bosne i Hercegovine, zrak je ispunio težak, zagušljiv zadah truleži.
Gusta crna tečnost, mješavina kišnice, otpadnih voda i fekalija, upija se u tlo, a na kraju i u potok koji teče u blizini.
Kaseta deponije – izolovana podzemna "ćelija" s nepropusnom oblogom, drenažnim sistemom i sistemom za kontrolu gasa – je puna, kaže mještanin Dragan Bajić, pa bi deponiju, prema njegovim riječima, trebalo zatvoriti.
- Podaci koje su prikupili mještani i aktivisti pokazuju da je maksimalni kapacitet kasete dostignut prije godinu ili godinu i po - rekao je Bajić, koji je dio grupe zabrinutih mještana.
- S obzirom na to, uslovi za rad regionalne deponije više ne postoje. U ekološkoj dozvoli koju smo pregledali u saradnji s pravnim timom utvrdili smo da način zbrinjavanja životinjskog otpada koji se trenutno primjenjuje na deponiji nije prepoznat važećim propisima.
Na Ramićima se životinjski otpad istovara na otvorenu livadu i bagerima miješa s ostalim otpadom, čak i kad se ljetne temperature približe 40 stepeni Celzijusa.
Bajić kaže da on i ostali mještani žive u strahu od ekološke katastrofe.
- Ne tražimo ništa posebno, niti imamo političke motive ili želju da skupljamo poene za izbore - rekao je Bajić uoči izbora održanih 4. oktobra.
- Ipak, moram reći da se vlasti oglušuju i postupaju nezakonito – i gradske i entitetske. To se posebno vidi kod dovoza životinjskog otpada. Dnevno se odloži i do 180 tona tog otpada, bez ikakvog propisnog skladištenja. Istovari se nasred livade, nakon čega mašine na brzinu nabacaju drugo smeće preko njega, miješajući i gnječeći sav otpad zajedno. Nema ni traga propisnog odlaganja, a kamoli praćenja gdje taj otpad završava.
Prije skoro dva mjeseca predstavnici mjesne zajednice sastali su se s Bojanom Vipotnikom, ministrom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Rs, jednog od dva entiteta u BiH. Ništa se nije promijenilo.
Iz ministarstva su naveli da je nadzor nad radom deponije u nadležnosti inspekcijskih organa, da je važeća ekološka dozvola na snazi i da o lokaciji brinu "odgovorna lica". Grad Banja Luka nije odgovorio na upite za komentar.
Planovi za proširenje
Na deponiju Ramići odlaže se otpad iz Banje Luke, najvećeg grada u Rs, te iz Bosanske Gradiške, Laktaša, Srpca, Prnjavora, Čelinca, Kotor-Varoši i Skender Vakufa – s područja na kojem živi blizu 400.000 ljudi.
Uprkos dugogodišnjim sporovima oko vlasništva nad zemljištem, planira se proširenje deponije sa sadašnjih 29 na 44 hektara.
Stručnjaci, ekolozi i mještani su uznemireni.
- Najznačajniji negativni uticaji deponija na životnu sredinu potiču od zagađenja procjednim vodama i deponijskim gasom - kaže Dušica Pešević, profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.
Deponije bi trebalo koristiti tek kad se iscrpe sve druge mogućnosti obrade i iskorištavanja komunalnog otpada, rekla je Pešević za BIRN.
Kad se kaseta deponije potpuno napuni, trebalo bi je hermetički zatvoriti, odnosno prekriti, a odlaganje otpada prebaciti u novoizgrađenu kasetu. Ako se otpad odlaže izvan sanitarnih kaseta, to znači da ispod otpada nema vodonepropusne podloge, cijevi za prikupljanje procjednih i drenažnih voda ni sistema za prikupljanje i neutralizaciju deponijskih gasova.
