"Iako sam ispočetka bio jako skeptičan kad se govorilo trećem entitetu… a sad ćete čuti zašto. Pa kao čovjek vjere i morala bio sam protiv ozakonjenja etničkog čišćenja. Ne mogu potpisati nešto što je nepravda, jer bih time radio protiv svoje savjesti. Međutim, što dalje idemo, sve mi je jasnije da ovako ne funkcionira“.
Učešće kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa vrhbosanskog u mirovini, na TradFestu, na manifestaciji na kojoj se otvoreno zagovaralo uspostavljanje trećeg entiteta izazvalo je raznolike reakcije u javnosti.
Snimak kardinalovog nastupa otkriva da je bio sasvim svjestan okolnosti i tona skupa na koji je pristao doći, ali se na početku istupa od njegovih političkih implikacija.
“Ovo je poprilično politički obojeno, a ja sam pastir, ja nisam političar. Moje prisustvo ovdje, ne potpisuje sve što se ovdje govori, to moram jasno naznačiti jer vidim da je ovo politički obojen skup“, kazao je kardinal Puljić na početku nastupa.
Međutim, Puljić tokom nastupa ipak signalizira da treći entitet ni njemu danas nije daleka ideja.
"Iako sam ispočetka bio jako skeptičan kad se govorilo trećem entitetu… a sad ćete čuti zašto. Pa kao čovjek vjere i morala bio sam protiv ozakonjenja etničkog čišćenja. Ne mogu potpisati nešto što je nepravda, jer bih time radio protiv svoje savjesti. Međutim, što dalje idemo, sve mi je jasnije da ovako ne funkcionira“, kazao je Puljić.
On smatra da se danas samo gleda na posljedice u politici a ne na uzroke. „Niko ne gleda kako je nastala ta situacija da sam ja čak počeo mijenjati svoje mišljenje“, dodao je.
Kaže da više nije pitanja pristajanja nepravda nego da se traži „način opstanka“.
Kardinal je ustvrdio i da je u razgovorima sa stranim diplomatima čuo objašnjenje da Hrvati ne mogu biti „jednakopravni“ jer bi onda „Muslimani“ imali svoj prostor na kojem bi se širio terorizam. Kaže da je on na to odgovorio da oni to moraju rješavati, da to nije njegova odgovornost.
Bivši prvi čovjek katoličke crkve u Bosni i Hercegovini smatra da je domaća politička atmosfera zatrovana da bi se moglo iznjedriti bilo kakvo domaće rješenje, a kao primjer je naveo to što se ne može otvoriti granični prijelaz u Bosanskoj Gradišci.
Na kraju je poručio da treba stvoriti "uvjete da svi živimo u jednakopravnosti, pogotovo kada je u pitanju politika, ekonomija i kultura".
Puljić se osvrnuo na svoju ulogu u afirmaciji referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992.
„Tada sam sanjao da ćemo demokratskim putem ostvariti mnoge projekte koje nismo mogli ostvariti u bivšem režimu. Zato sam pozvao narod na referendum da se izjasni, želi li ostati u Jugoslaviji ili da postanemo samostalna država. Narod je izašao i glasao da želi da BiH bude samostalna i neovisna država. Tada sam se nadao da će se ostvariti da BiH nije ni srpska, ni muslimanska ni hrvatska, ali je jedno i drugo i treće“, kazao je Puljić, prenosi Slobodna Bosna.
Kardinal se osvrnuo i na ulogu i ozračje u kojem je formirano Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine.
“Kad sam osjetio da u međunarodnom krugu vlada mišljenje da je vjera kriva za rat u BiH, probali smo se okupiti, mi vjerski poglavari BiH u jednu instituciju kao Međureligijsko vijeće, te smo pošli po svijetu svjedočiti da to nije religijski rat. Bili su otvoreni čuti, ali ne i poslušati”, kaže kardinal.
(Odgovor.ba)
