Građani Bosne i Hercegovine su na Općim izborima održanim u nedjelju izabrali nove sazive državnog i entitetskih parlamenata, kao i kantonalne skupštine. Iako su izbori odraz volje glasača, taj princip ne vrijedi za sve osobe koje bi trebale sjediti u ovim klupama.
Naime, izborni sistem na svim nivoima u Bosni i Hercegovini funkcioniše na sličan način. Stranke formiraju kandidatske liste, a birači glasaju primarno za partije, a onda i za kandidate na listama.
Prema izmjenama koje je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, glasači mogu glasati za maksimalno tri kandidata na kandidatskoj listi jedne stranke.
Svaki glas za određenog kandidata, na kojem se god on mjestu nalazio, automatski ide i samoj stranci, a glasovi za individualne kandidate su važni zbog mogućnosti da osoba s nižeg mjesta na stranačkoj listi "preskoči" svoje kolege.
Ipak, da bi se to desilo, taj kandidat mora dobiti najmanje 20 posto od ukupnog broja glasova za cijelu stranku, a to se u većini slučajeva ne desi.
Zbog toga se dešavaju situacije kao na izborima za Skupštinu Posavskog kantona, gdje je kandidatkinja HDZ-a Svetlana Kamenjaš imala 83 glasa i bila posljednja po tom broju među stranačkim kolegama.
Bez obzira na to, Kamenjaš bi trebala ući u skupštinu jer je bila 9. na listi, a HDZ je osvojio 13 mandata.
Ovo je svakako najeklatantniji primjer, ali je daleko od izdvojenog incidenta. Čak 137 kandidata, na svim nivoima, je ušlo u skupštinu samo na osnovu svog mjesta na stranačkoj listi, dok su bez mandata ostajale njihove kolege s mnogo većom ličnom podrškom.
Od 137 odvojenih slučajeva, dva su zabilježena na državnom nivou.
