Koliko neradna nedjelja u Federaciji BiH ima nelogičnosti i nedostataka pokazuje i posljednji dopis neformalne grupe obespravljenih trgovaca u Zavidovićima, onih koji poštuju ovu odluku, upućenog Kantonalnoj inspekciji, a zbog kolega koji i dalje rade nedjeljom, pa i izdaju fiskalne račune.
Odluka o neradnoj nedjelji ispočetka je imala više gledišta. Dok su jedni smatrali da je pozitivna stvar kako bi se radnici u trgovinama odmorili bar jedan dan u sedmici, iako zakonski na to imaju dva dana, drugi su ipak smatrali da im se jedini dan u sedmici kada mogu obavljati kupovinu ukida pa mnogi trgovinu sada obavljaju u Rs.
Posljednji primjer iz Zavidovića pokazuje koliko je donesena odluka o neradnoj nedjelji u velikoj mjeri nelogična. Naime, grupa trgovaca je u svom dopisu istakla da poštuju odluku o neradnoj nedjelji, ali da postoje i oni koji to ne rade pa nedjeljom svjesno otvaraju prodavnice, prodaju robu, izdaju račune, i za sve to dobiju kaznu u iznosu od 500 KM.
Velik profit, pa ni kazne nisu problem
Njihov promet nedjeljom, prema riječima obespravljenih trgovaca, iznosi i do 30.000 KM dnevno pa kazna od 500 KM odnosno 250 KM ukoliko se plati u roku od sedam dana je ustvari mizerna. Mizerna bi bila i mnogo veća shodno prometu.
Iz Kantonalne inspekcije ZDK nam je rečeno da je za kršenje radnog vremena prodajnih objekata, predviđena je kazna od 500 do 1.500 KM za fizička lica, a pravna lica koja se ne pridržavaju radnog vremena nedjeljom kazna je od 2.000 do 15.000 KM.
U Zavidovićima ovu odluku svjesno krše fizička lica, kojima je u proteklim mjesecima izdato više prekršajnih naloga, a rigoroznije mjere bi trebali izdati nadležni sudovi. Kako i ne bi svjesno kršili kada je plaćanje kazne ekonomičnije nego ne raditi nedjeljom.
Federalno ministarstvo trgovine: Ne postoje nedostaci u zakonu
Iz Federalnog ministarstva trgovine za Klix.ba su kazali da ne postoje "rupe u zakonu" kada je u pitanju neradna nedjelja, da su zakonska rješenja jasno definisana, ali da su zabilježeni pojedinačni slučajevi u kojima fizička lica obavljaju trgovinsku djelatnost bez odgovarajuće registracije i dozvole (da su registrovani kao dragstor) te na taj način zaobilaze propise.
