Južna interkonekcija: Veliki projekat sa mnogo otvorenih pitanja

Danas su i zvanično predstavljene Izmjene zakona o Južnoj interkonekciji. Gas odozdo sve je bliži. Najbliže su sjednice oba doma federalnog parlamenta, već naredne sedmice. Znamo i da se razgranalo.

Trasa je višestruko povećana sa planiranim posebnim odvojcima prema Kladnju i Tuzli, Gornjem i Donjem Vakufu, Čapljini. U resornom ministarstvu tvrde da studije izvodljivosti za svaki dio postoje, no iz BHGAS-a to su u međuvremenu demantirali.

Investitor, AAFS ubačen je u zakon kako bi se, kažu u vladi procedure ubrzale, biće stopostotni investitor, BH gas je iz Zakona izbačen i u roku od 15 dana po usvajanju zakona mora investitoru predati svu dokumentaciju.

Resornog ministra Vedrana Lakića ne brinu navodi Transparency Internationala u BiH da se s ovim zakonom pravi opasan presedan, jer se isključuje mogućnost konkurencije. Naprotiv smatra da ovo može biti model za buduće projekte.

No, davanje ekskluziviteta isključivo jednoj kompaniji i to kroz zakon, nije jedino što izaziva reakcije u javnosti. Nakon usvajanja zakona tek treba započeti proces osiguranja novca, da li će garanciju dati bh vlasti, nema odgovora.

Ostalo je nejasno kada će i kako biti riješeno pitanje državne imovine, prenamjene šumkog i poljioprivredenog u građevinsko zemljište, jer zakona nema ili su stavljeni van snage.

Federalni ministar Vedran Lakić priznaje da bez rješenja držvane imovine, nema implementacije projketa. A zaštitne klauzule koje se očekuju kroz budući ugovor mogle bi jamčiti američkom investitoru velike odštete primjerice u slučaju da se u zadatom roku dozvole ne izdaju.

U izvještaju domaće firme američki Bechtel se više ne spominje. U njemu se dalje navodi da će biti izgrađene tri gasne elektrane i formirana kompanija koja će upravljati ovim gasovodom. S druge strane, Energoinvest i dalje ostaje uvoznik gasa. Bez detalja, o projektu su danas govorili i američki investitori, kompanije koja je osnovana prošle godina. Nisu ulazili u detalje, podvukli su strateški I nacionalni interes projekta za BiH, ali i SAD.

Upitan je Joseph Flyn, direktor kompanije i za brata Michaela koji je angažovan kao lobista Republike Srpske. On je odgovorio kako s bratom ne diskutuje o ovom projektu i da nije upoznat s ekonomskim forumom koji organizuje u Banjaluci.

I na kraju pitanje koje je možda najvažnije za građane jeste da li Južna interkonekcija donosi i jeftiniji plin? Resorni ministar odgovorio je da je to plan federalne vlade, a direktor bh. ogranka AAFS-a Amer Bekan da to neće ovisiti od ove kompanije, već stanja na tržištu.

Ključna procesna radnja će biti zaključivanje ugovora Federacije BiH i američkog investitora koji će zaštititi interese obje strane, kazao je ministar Lakić.

Za tu radnju je stavljena vremenska odredba od 30 dana od stupanja ovog zakona na snagu. Krajem aprila očekuje se i potpisivanje međunarodnog sporazuma BiH i Hrvatske.