Almasa Hadžić
Tačno prije godinu dana, skoro proročanski, poznata advokatica Vasvija Vidović, gostujući na TV Hayat, otvoreno je problematizirala nerad Tužilaštva Bosne i Hercegovine, tačnije jednog njegovog dijela, vezano za neprocesuiranje krivičnih djela negiranja genocida, a što je ovih dana postalo top tema kako medijske, tako i političke javnosti.
Istakla je tada da u Tužilaštvu BiH radi više od 60 tužilaca i da znatan dio njih svoj posao "obavlja korektno", pritom ne krijući zapažanje da određeni, odnosno ključni dio institucije "ne vodi Tužilaštvo kako treba".
"Veoma je problematičan rad Tužilaštva na pitanju predmeta koji se tiču negiranja genocida. Ja sam pogledala podatke, čak sam imala priliku pogledati i neke predmete kako to oni rješavaju i uočila sam da je više od 70 krivičnih prijava za to krivično djelo došlo u Tužilaštvo i da do sada nije donesena ni jedna odluka da se uđe u istragu po tim krivičnim prijavama.
Veliki broj krivičnih prijava (negiranje genocida!) je do sada riješen naredbom o nesprovođenju istrage, dakle neulaskom u istragu.
Nedavno je glavni tužilac pokušao to objasniti na način da je rekao "tužilac rješava na osnovu onoga što je u koricama".
Daleko je to od istine i daleko je od zakona. Tužilaštvo i postoji da bi provelo istragu, pogotovo za takvu vrstu opasnih krivičnih djela na našem području.
To su krivična djela koja zadiru u probleme koji se vijekovima dešavaju na ovim oprostorima, u ratove, ponavlja se genocid ciklično i ne samo genocid već i druga krivična djela protiv humanosti i uopće ratnog zločina", upozorila je Vidović ne krijući svoj stav kao iskusnog advokata sa velikim međunarodnim iskustvom da "Tužilaštvo BiH veoma usko tumači negiranje genocida", te da su njihove odluke o neprovođenju istrage "nezakonite i nepravilne".
Objašnjenje domaćeg Tužilaštva da neprovođenje istrage po krivičnim prijavama za negiranje genocida obrazlažu činjenicom "da je to pravo slobode govora" Vidović smatra apsolutno "netačnom tvrdnjom".
"Tačno je da postoji sloboda govora, ali je tačno da je to regulirano okvirnom odlukom Vijeća Evrope još 2008. godine. Ta sloboda govora ide samo dotle dok se ne dotiče ljudskih prava drugih osoba, pogotovo ove vrste. Na ovakvim područjima gdje relativno jednostavno plane sukob i gdje stalno vri politička situacija, to je jako opasno", upozorila je Vidović još prije godinu dana.
