Ruski vodeći brod na Crnom moru koji je potonuo jučer nakon eksplozije na brodu možda je nosio nuklearne bojeve glave, upozorili su danas analitičari i stručnjaci, koji su pozvali na hitnu istragu o prijetnji.
Moskva, vodeća raketna krstarica iz sovjetske ere, potonula je u četvrtak u blizini luke Sevastopolj nakon što je Ukrajina objavila da je pogodila brod sa dvije krstareće rakete, uslijed čega se on prevrnuo. Rusija je priznala da je brod potonuo nakon požara i eksplozije na brodu, ali nije priznala da je plovilo pogođeno raketama, već je tvrdila da je došlo do eksplozije u magacinu oružja.
Sada postoje strahovi da je Moskva mogla nositi dvije nuklearne bojeve glave. Ukolik je to tačno, onda vojni svijet ima pred sobom scenarij 'slomljene strijele' - američki vojni žargon za nesreću s nuklearnim oružjem.
Mykhailo Samus, direktor vojnog think-tanka sa sjedištem u Lavovu; Andriy Klymenko, urednik Black Sea News; i ukrajinski list Defense Express upozorili su danas da je Moskva dizajnirana da nosi bojeve glave koje se mogu postaviti na vrh nadzvučnih projektila P-1000 - dizajniranih za uklanjanje američkih nosača aviona.
"Na brodu Moskva bi mogle biti nuklearne bojeve glave - dvije jedinice", rekao je Samus, dok je Klimenko pozvao druge crnomorske nacije - Tursku, Rumuniju, Gruziju i Bugarsku - da insistiraju na objašnjenju. 'Gdje su ove bojeve glave? Gdje su bili kada je municija eksplodirala', upitao je.
U međuvremenu, Defense Express je saopćio da je 'intervjuirao stručnjake, uključujući dizajnere i mornaričke oficire, koji su jednoglasno i nezavisno dali sledeći odgovor - postoji realna mogućnost da je pogođeni vodeći brod ruske Crnomorske flote mogao imati nuklearnu municiju u svom arsenalu.
List se pita: 'Da li je nuklearna municija uvijek na brodu ili se puni samo po posebnom nalogu?'
Spekulacije o nuklearnoj katastrofi su se kovitlale dok su se postavljala pitanja i o posadi Moskva od 510 članova, za koju se uglavnom ne zna otkako je brod pogođen uz očekivanje da će stotine poginulih u eksploziji na brodu, piše Daily Mail.
Za sada se navodi samo oko 50 članova posade - koje je pokupio turski brod - dok je još 14 navodno pristiglo u luku Sevastopolj, a ostalo je oko 450 čija je sudbina nepoznata. Rusija tvrdi da je evakuirala cijelu posadu, ali video snimak iz Sevastopolja, sačinjen tokom noći, pokazuje desetine automobila koji navodno pripadaju mornarima i dalje parkiranih u luci - što sugerira da se njihovi vlasnici nisu vratili da ih pokupe.
Eksplozije na brodovima slične veličine često uzrokuju stotine smrtnih slučajeva. Kada su argentinski ratni brod General Belgrano pogodila dva britanska torpeda tokom Foklandskog rata, u eksploziji je poginulo ukupno 334 osobe. Belgrano je bio manji od Moskve, a municija nije eksplodirala.
Moskva je upala u probleme tokom noći u srijedu dok je plovila oko 60 milja od obale Odese, najveće ukrajinske luke i glavne pomorske baze. Ukrajinska vojska je saopćila da je pogođena sa dvije krstareće rakete Neptun koje je ispalila obalna baterija, a koje su pogodile lijevu stranu broda.
Ruski vojni izvori rekli su da se brod otkotrljao na bok i zapalio nakon eksplozije, dok su američki obavještajni izvori rekli da je brod pretrpio 'veliku' eksploziju zbog koje je bio teško oštećen prije nego što je potonuo.
Zvanična Moskva je samo saopćila da je brod pretrpeo požar i eksploziju prije nego što je njena mornarica pokušala da odvuče brod nazad u Sevastopolj, ali je tokom operacije potonuo u uzburkanom moru. Tačna lokacija olupine nije poznata.
Gubitak Moskve - vodećeg broda ruske Crnomorske flote ogromna je propagandna pobjeda za Kijev, kao i još jedan sramotan gubitak za Putinove oružane snage.
Potonuće Moskve ima i praktične implikacije za Rusiju. Kao vodeći brod, brod je vjerovatno imao zadatak da koordinira kretanje drugih brodova u Crnom moru što bi moglo izazvati dodatnu zabunu među ionako napetom ruskom komandnom strukturom.
Njegova uloga je takođe bila da osigura zaklon za druge ruske brodove koristeći svoje protivvazdušne rakete dok su oni lansirali napade krstarećim raketama na gradove i vojna mesta. Njegov gubitak će ih učiniti ranjivijim na ukrajinske udare, uključujući brze mlaznice ili dronove.
Ranije je zvaničnik odbrane Sjedinjenih Država rekao da je Rusija pomjerila svoja druga plovila 80 milja od ukrajinske obale - kako se sumnja da je pokušala da izađe iz dometa projektila - nakon što je brod oštećen.
Unutar Kremlja će se neizbježno postavljati pitanja o tome kako je jedan od njegovih glavnih brodova uništila zemlja bez operativne mornarice. Od izbijanja rata, ruske pomorske snage su pozicionirane uz obalu Ukrajine kako bi pružile podršku njenim kopnenim trupama i blokirale pristup obali.
HI Sutton, cijenjeni mornarički analitičar, ističe da je brod proveo posljednja dva mjeseca ploveći po 'predvidivom' obrascu oko Crnog mora - uglavnom sjedeći u vodama blizu Zmijskog Ostrva.
Sutton također ističe da je odbrana broda 'modificirana'. Prvobitno je izgrađen 1983. od strane Sovjetskog Saveza, a podvrgnut je velikom remontu i ponovnom puštanju u rad 2000. godine. Ali od tada su ažuriranja bila parcijalna, a veliki remont je otkazan 2015. godine - što bi ga potencijalno ostavljalo ranjivim na moderno oružje.
Zapadni zvaničnici su u četvrtak navečer rekli da su ukrajinski izvještaji o operaciji "vjerodostojni" i da je napad pokazao njihovu sposobnost da udare Ruse u područjima gdje su pretpostavljali da su neranjivi.
Jedan je rekao: 'Incident predstavlja još jedan ogroman gubitak u smislu ruskog kredibiliteta. Ponovo se pokazalo da su podložni napadima. Ovo je pitanje kompetencije. Ovo bi trebala biti vojska koja se modernizirala tokom posljednje decenije.
Ukrajinci su iskoristili svoju maštu i pokazali su se tako snalažljivi. Oni su u stanju djelovati u hodu i efektivno udaratiu ruske snage.'
Zapadni zvaničnici su takođe odbacili ruske izgovore za incident, nakon što su zvaničnici Kremlja sugerirali da je samo došlo do požara na brodu Moskva, što je dovelo do eksplozije velike količine municije.
Zvaničnik je dodao: 'Ne mogu vam definitivno reći šta se tačno dogodilo. Ali ranije mi nije poznat požar na velikom ratnom brodu koji bi doveo do eksplozije municije'.
Gubitak ratnog broda, nazvanog po ruskoj prijestolnici, predstavlja razarajući simbolični poraz Moskve jer se njene trupe pregrupiraju za obnovljenu ofanzivu na istoku Ukrajine nakon povlačenja sa većeg dijela sjevera, uključujući glavni grad.
Brod može nositi 16 krstarećih projektila dugog dometa, a njegovo uklanjanje iz borbe smanjuje vatrenu moć Rusije u Crnom moru. To je također udarac ruskom prestižu u ratu koji se već smatra historijskom greškom.
Sada ulazi u svoju osmu sedmicu, ruska invazija je zastala zbog otpora ukrajinskih boraca podržanih oružjem i drugom pomoći koju su poslale zapadne zemlje. Vijest o potonuću vodećeg broda zasjenila je ruske tvrdnje o napredovanju u južnom lučkom gradu Mariupolju, gdje se bore protiv Ukrajinaca od prvih dana invazije u nekim od najtežih borbi u ratu - uz užasnu cijenu za civile.
Moskva bi trebalo da bude opremljena snažnim radarskim nizovima za navođenje svojih protivbrodskih, protivvazdušnih i protivpodmorničkih raketa koje se takođe koriste za upravljanje šest "bliskih oružanih sistema" koji su dizajnirani da uklanjaju dolazeće rakete.
Nije jasno kako su Ukrajinci tačno mogli da probiju ovu odbranu. Izvori povezani s ruskom Wagner grupom sugeriraju da su bespilotne letjelice Bayraktar možda korištene za odvraćanje pažnje ili nadjačavanje radara prije napada, iako je također moguće da su dronovi korišteni kao promatrači za usmjeravanje nadolazećih projektila na cilj.
Isti ruski vojni izvori tvrde da je Moskva dva puta pogođena projektilima sa svoje leve strane, da se prevrnula i zapalila. Ukrajinski mediji bili su preplavljeni tvrdnjama da je brod potonuo, iako je rusko ministarstvo odbrane to demantiralo - rekavši da je i dalje 'plavljen' i da će biti odvučen u luku.
Rusija je prvo priznala, putem državnih medija, da je brod pretrpio ozbiljnu štetu nakon što je požar izazvao eksploziju municije na brodu, ali nije spomenula ukrajinski napad - rekavši samo da se uzrok istražuje.
Ministarstvo odbrane je takođe saopćilo da je posada evakuirana, ali nije pominjalo žrtve.
Anton Geraščenko, savjetnik ukrajinskog ministarstva odbrane, vjeruje da je 'stotine' mornara možda poginulo u eksploziji - mišljenje dijeli Ilja Ponomarjov, antiputinovski ruski političar, koji je rekao da je samo 50 od 510 vojnika, za sada, potvrđeno da je spašeno.
Taj izvještaj poklapa se s informacijama koje je iznio litvanski ministar nacionalne odbrane Arvidas Anušauskas. Objavljujući danas na društvenim mrežama, on je napisao: 'S ruske krstarice Moskva je dat SOS signal u 1.05 sati.
'[U] 1.14 ujutro Krstarica je ležala na boku i nakon pola sata sva struja je nestala. Od 2 sata ujutro, turski brod je evakuirao 54 mornara s krstarice, a oko 3 sata ujutro Turska i Rumunija su izvijestile da je brod potpuno potopljen. Gubici ruskog osoblja vezani za to još nisu poznati, iako je na brodu bilo 485 ljudi (od toga 66 oficira)'.
Gubitak "Moskve" označava do sada najteži udarac koji je Ukrajina nanijela ruskoj vojsci tokom rata i jedan od najvećih brodova izgubljenih u borbama od kraja Drugog svjetskog rata.
To također označava još jedan ponižavajući gubitak za Putinove oružane snage, a ruski lider je rekao da je bio 'bijesan' nakon što je dobio vijest.
