"Proširenje Evropske unije se ne samo vratilo na dnevni red, već se vratilo kao jedno od tri glavna pitanja kojima se lideri bave", piše britanski dnevni list Guardian.
U analizi se ističe da je agresija Rusije na Ukrajinu uzrokovala duboke promjene ununtar Unije i u Briselu.
No, naglašava se da stvarne promjene tek slijed.
Ako ih nešto "ne poremeti".
"Evropska komisija tek treba skicirati moguće scenarije za budžetske i institucionalne reforme u proširenoj Evropi. Još se nije pojavilo ništa 'što bi ličilo na opipljivu, strukturiranu reformu procesa proširenja'", piše dalje britanski list citirajući Stevena Blockmansa, direktora istraživanja u Centru za evropske političke studije (CEPS).
U fokusu analize je Ukrajina.
No, ističe se da se sve intenzivnije razmišlja šta i kako dalje sa zapadnim Balkanom.
Od šest država našeg regiona, samo (još) Kosovo nema kandidatski status.
Pregovori koji teku sa Srbijom i Crnom Gorom i dalje ne vode nikuda. Posebno kada je Srbija u Pitanju.
Albanija i Sjeverna Makedonija prošle su godine dobile početak pregovora. I tu je sve stalo. Problemi koje Bugarska pravi vlastima u Skoplju ne rješavaju se.
Bosna i Hercegovina je u decembru dobila kandidatski status.
Nove vlasti u Sarajevu nadaju se da će krajem ove godine, na velikom samitu Evropskog vijeća, koje će se održati odmah nakon susreta lidera 27 država EU sa čelnicima zapadnog Balkana (i Ukrajine, Moldavije i Gruzije, a možda čak i Turske), dobiti početak pregovora.
To je malo vjerovatno.
I Guardian ističe da su u Briselu fokusirani na Ukrajinu.
Zapadnim se Balkanom i dalje bave usput.
Ne samo zbog agresije Rusije, Ukrajina je "veliki zalogaj" za EU jer je ogromna i mnogoljudna zemlja.
Njenim ulaskom, EU dobija najvećeg potencijalnog poljoprivrednog proizvođača. U rastućoj krizi hrane, to je "čip" koji ima izrazitu vrijednost.
