Brisel upozorava na rast pritisaka na novinare i pravosuđe, zastoj u procesuiranju korupcije i ratnih zločina te izostanak ključnih reformi na evropskom putu Srbije.
Evropska komisija sačinila je izuzetno kritičan izvještaj o stanju vladavine prava u Srbiji, ocjenjujući da u protekloj godini nije ostvaren značajniji napredak u oblastima koje su ključne za nastavak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.
Prema dokumentu koji je krajem maja dostavljen državama članicama EU, Srbija bilježi malo ili nimalo napretka u borbi protiv korupcije, zaštiti medijskih sloboda te funkcionisanju i nezavisnosti pravosuđa. Izvještaj se odnosi na poglavlja 23 i 24 pristupnih pregovora, koja obuhvataju pravosuđe, temeljna prava, bezbjednost i vladavinu prava.
Dok Crna Gora ubrzano napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji i kao cilj postavlja ulazak do 2028. godine, Srbija se, prema ocjeni Brisela, praktično nalazi u zastoju još od kraja 2021. godine.
Jedan od razloga za takvu situaciju jeste nezadovoljstvo dijela država članica zbog odbijanja Beograda da se uskladi sa evropskim sankcijama protiv Rusije nakon početka rata u Ukrajini, ali i dugotrajne zabrinutosti zbog stanja demokratije i vladavine prava.
Najteže ocjene u izvještaju odnose se na stanje medijskih sloboda. Evropska komisija navodi da je broj napada i pritisaka na novinare povećan, te da vlasti nisu dosljedno osuđivale takve slučajeve.
„Broj napada i slučajeva pritiska na novinare povećan je i vlasti ih nisu dosljedno osuđivale, uključujući fizičke napade, od kojih su se neki dogodili u prisustvu policije koja nije reagovala“, navodi se u izvještaju.
Posebno se upozorava na položaj novinarki, za koje se ističe da su izložene prijetnjama i napadima, naročito na internetu.
„Novinarke su posebno ranjive na prijetnje i napade, posebno putem interneta, dok verbalni napadi visokih zvaničnika na novinare i dalje imaju zastrašujući efekat na slobodu izražavanja“, ističe Evropska komisija.
Ni stanje u pravosuđu nije ocijenjeno boljim. U izvještaju se navodi da je politički pritisak na sudove i tužilaštva značajno povećan, posebno kada je riječ o predmetima od velikog javnog interesa.
„Politički pritisak na pravosuđe i tužilaštva, uključujući postupanje u predmetima visokog profila, značajno je porastao, dok institucije uglavnom ne preduzimaju adekvatne korake kako bi osigurale odgovornost za takvo miješanje“, navodi se u dokumentu.
Evropska komisija zamjera i to što visoki državni zvaničnici često javno komentarišu istrage i sudske postupke koji su u toku, uključujući rad pojedinih sudija i tužilaca.
Dodatni problemi odnose se na neujednačeno opterećenje sudija, nepostojanje jedinstvenog informacionog sistema koji bi povezivao sudove i tužilaštva, kao i neusvajanje zakona koji bi trebalo da unaprijede nezavisnost i transparentnost pravosuđa.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije, Komisija ocjenjuje da je postojeći zakonski okvir u osnovi dobro postavljen, ali da njegova primjena ostaje ozbiljan problem.
„Zakon o sprečavanju korupcije generalno je dobro osmišljen, ali ne obuhvata sve visoke javne funkcionere, dok su provođenje zakona i provjera imovinskih kartona nedovoljni“, navodi se u izvještaju.
Brisel posebno ističe da nije bilo napretka u više velikih korupcijskih predmeta, uključujući istragu o urušavanju nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 2024. godine, kada je poginulo 16 osoba.
Izvještaj se bavi i procesuiranjem ratnih zločina iz ratova devedesetih godina, gdje se navodi da rezultati ostaju nezadovoljavajući. Kao jedan od najvećih problema označen je zaostatak od čak 1.731 predmeta koji se još nalazi u predistražnoj fazi.
Komisija konstatuje i da sudovi nisu dosuđivali finansijsku naknadu žrtvama ratnih zločina u okviru krivičnih postupaka, dok se više od 7.600 osoba i dalje vodi kao nestalo. Takođe, nije ostvaren napredak u saradnji sa Hrvatskom i Kosovom po pitanju nestalih i procesuiranja ratnih zločina.
Pozitivne ocjene Srbija je dobila tek u ograničenom broju oblasti. Evropska komisija navodi da Beograd uspješno sarađuje sa Evropskom unijom u zbrinjavanju neregularnih migranata i upravljanju migracijskim tokovima, kao i da ostvaruje dobru saradnju sa Europolom u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno mreža koje se bave trgovinom narkoticima.
Uprkos tim segmentima saradnje, ukupna poruka izvještaja je da Srbija ostaje daleko od reformskog zamaha koji Brisel očekuje od zemlje kandidata, te da će bez značajnih promjena u oblasti vladavine prava njen evropski put i dalje ostati blokiran.
