Iako je tržište Bosne i Hercegovine relativno malo, domaća industrija stolarije ostvaruje značajne rezultate na regionalnim i evropskim tržištima. Takva pozicija zahtijeva kontinuirana ulaganja u tehnologiju, kvalitet i unapređenje proizvodnih procesa kako bi proizvodi zadovoljili visoke standarde međunarodnih kupaca.
Na ovogodišnjem sajmu FENSTERBAU FRONTALE 2026, jednom od najvažnijih svjetskih događaja za industriju prozora, vrata i fasada, fokus je bio na tehnologijama koje bi u narednim godinama mogle značajno promijeniti način proizvodnje i korištenja stolarije. Od automatizovanih proizvodnih procesa i digitalnog upravljanja, do smart home sistema i održivijih materijala – industrija ubrzano ide prema tehnološki sofisticiranijim rješenjima.
Među kompanijama koje prate i razvijaju ove trendove je i VEKA, jedan od najvećih svjetskih proizvođača PVC profila za prozore i vrata.
Ipak, ono što je standard na razvijenim evropskim tržištima ne dolazi istom brzinom i na tržište Bosne i Hercegovine. Domaća industrija se razvija postepeno, prije svega u skladu sa ekonomskim mogućnostima i stvarnim potrebama kupaca.
Prema riječima Emira Čordalije, predstavnika kompanije VEKA za Bosnu i Hercegovinu, tržište BiH i dalje je dominantno usmjereno na standardne sisteme, dok interes za naprednija rješenja raste sporije nego u zapadnoj Evropi.
„Rješenja koja danas dominiraju na velikim evropskim tržištima prilagođena su njihovim potrebama i kupovnoj moći. Kod nas i dalje preovladavaju standardni sistemi, ali vjerujem da će smart home tehnologije postepeno dolaziti i na naše tržište kako se budu stvarali uslovi za to“, kaže Čordalija.
Dodaje da domaće tržište ne zaostaje nužno za evropskim, nego se razvija vlastitim ritmom. U praksi, odluke kupaca i dalje najviše određuju odnos cijene, kvaliteta i funkcionalnosti.
Tržište ulazi u mirniju fazu
Nakon perioda snažnijeg rasta, tržište stolarije u BiH trenutno prolazi kroz fazu stabilizacije. Za proizvođače to znači veću potrebu za efikasnijom proizvodnjom, boljom kontrolom troškova i dugoročnijim planiranjem.
„Cijena je i dalje presudan faktor pri kupovini. Naravno, postoji dio kupaca koji više pažnje posvećuje kvalitetu i dugoročnoj vrijednosti proizvoda, ali većina se i dalje prvenstveno vodi budžetom“, navodi Čordalija.
Ipak, primjetno je da kupci sve češće obraćaju pažnju na energetsku efikasnost, trajnost i kvalitet izrade, što otvara prostor za tehnološki naprednije sisteme.
Razlike koje se ne vide odmah
Na prvi pogled mnogi proizvodi djeluju gotovo identično, posebno krajnjim kupcima. Međutim, razlike među sistemima postoje i uglavnom postaju vidljive tek kroz dugoročnu upotrebu.
„Svi ozbiljni proizvođači danas imaju potrebne certifikate, zbog čega su razlike u energetskim parametrima često male. Ono gdje se pravi razlika jeste kvalitet konstrukcije, stabilnost i trajnost samog sistema“, objašnjava Čordalija.
Kao primjer navodi profile klase A, koje proizvodi VEKA, u odnosu na profile klase B koji su znatno zastupljeniji na tržištu BiH. Profili klase B imaju tanje vanjske zidove i lakšu konstrukciju, što može uticati na dugoročnu stabilnost proizvoda.
Kvalitet profila, međutim, predstavlja samo jedan dio konačnog proizvoda. Jednako važnu ulogu imaju proizvođači stolarije koji te sisteme prerađuju i ugrađuju. Čordalija ističe da VEKA u Bosni i Hercegovini sarađuje s partnerima koji kontinuirano ulažu u savremenu opremu, kontrolu kvaliteta i edukaciju zaposlenih kako bi krajnjim kupcima isporučili proizvode koji odgovaraju najvišim evropskim standardima. „Posebno smo ponosni na činjenicu da s pojedinim partnerima u Bosni i Hercegovini sarađujemo više od dvije decenije.
Njihov uspjeh i povjerenje koje smo zajedno gradili najbolja su potvrda kvaliteta saradnje i zajedničke posvećenosti visokim standardima“, kaže Čordalija.
Digitalizacija postaje standard
Paralelno s promjenama na tržištu, proizvođači prolaze i kroz ozbiljnu tehnološku transformaciju. Automatizacija i digitalizacija proizvodnje više nisu pitanje prestiža, nego konkurentnosti.
„Kompanije koje žele ostati konkurentne, posebno na izvoznim tržištima, moraju digitalizovati proizvodne procese. To danas više nije opcija nego potreba“, kaže Čordalija.
Savremeni softverski sistemi i automatizovana proizvodnja omogućavaju veću preciznost, bržu obradu i manje grešaka u procesu proizvodnje, što direktno utiče na kvalitet i efikasnost.
Malo tržište sa snažnim izvoznim potencijalom
Iako je tržište Bosne i Hercegovine relativno malo, domaća industrija stolarije ima značajnu ulogu u regionalnim i evropskim lancima proizvodnje, prvenstveno zahvaljujući izvozu. „Veliki dio proizvodnje domaćih kompanija završava na izvoznim tržištima. To industriji daje dodatnu stabilnost i mogućnost razvoja. Profili koji se uvoze u BiH prerađuju se u finalne proizvode koji potom pronalaze kupce širom evropskog tržišta“, kaže Čordalija.
Zahvaljujući izvozu i prilagođavanju evropskim standardima, domaći proizvođači danas više nisu samo lokalni igrači, već aktivni učesnici evropske industrije građevinske stolarije.
Sagovornici iz industrije smatraju da u narednom periodu ne treba očekivati nagle tržišne skokove, ali da će sektor nastaviti stabilan razvoj. „Potreba za kvalitetnim prozorima i vratima uvijek će postojati. Rast će biti umjeren, ali kontinuiran“, zaključuje Čordalija.
U takvom tržišnom okruženju, prednost će imati kompanije koje uspiju spojiti kvalitet, tehnološku efikasnost i dobro razumijevanje potreba kupaca.
Malo tržište sa snažnim izvoznim potencijalom
Iako je tržište Bosne i Hercegovine relativno malo, domaća industrija stolarije ostvaruje značajne rezultate na regionalnim i evropskim tržištima. Takva pozicija zahtijeva kontinuirana ulaganja u tehnologiju, kvalitet i unapređenje proizvodnih procesa kako bi proizvodi zadovoljili visoke standarde međunarodnih kupaca.
U tome ključnu ulogu imaju domaći proizvođači stolarije koji profile i sisteme pretvaraju u finalne proizvode visoke dodane vrijednosti. Čordalija ističe da VEKA već decenijama sarađuje s partnerima širom Bosne i Hercegovine, gradeći dugoročne odnose zasnovane na kvalitetu, povjerenju i zajedničkom razvoju. Kroz takvu saradnju kontinuirano se ulagalo u savremenu opremu, kontrolu kvaliteta i edukaciju zaposlenih, što je domaćim proizvođačima omogućilo da uspješno odgovore zahtjevima domaćeg i stranih tržišta.
