Italijanski medij o različitim brzinama prema EU: BiH ostaje daleko iza Crne Gore i Albanije

Proces proširenja Evropske unije na zapadni Balkan sve se jasnije odvija različitim brzinama, a Bosna i Hercegovina nalazi se među državama koje ozbiljno zaostaju za vodećim kandidatima iz regiona, piše italijanski East Journal u analizi objavljenoj 24. septembra.

Italijanski medij, specijaliziran za srednju i istočnu Evropu i Balkan, poredi položaj šest država zapadnog Balkana nakon posljednjih poruka iz Brisela i posebno izdvaja Crnu Goru i Albaniju kao dvije države koje su najdalje odmakle prema članstvu.

Crna Gora otvorila je sva 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je 18 privremeno zatvorila. Podgorica namjerava pregovore završiti do kraja 2026. godine, a cilj crnogorskih vlasti je članstvo u Evropskoj uniji 2028. godine.

Odmah iza Crne Gore nalazi se Albanija. Tirana je otvorila sva pregovaračka poglavlja, a u julu je privremeno zatvorila prva tri. Albanske vlasti namjeravaju pregovarački proces završiti do kraja 2027. godine.

East Journal, međutim, upozorava da sama brzina nije dovoljna. Od Albanije se očekuju konkretni rezultati u oblasti vladavine prava, nezavisnosti institucija i borbe protiv korupcije, dok Crna Gora mora pokazati stabilnost demokratskih institucija i zadržati evropski politički kurs.

Položaj Bosne i Hercegovine bitno je drugačiji.

Evropsko vijeće je u martu 2024. godine donijelo političku odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, ali pregovarački proces ni dvije i po godine kasnije nije operativno pokrenut.

Italijanski medij kao glavne razloge navodi unutrašnje političke krize, političke blokade i nezavršene reforme u oblasti pravosuđa. Zbog toga BiH, prema ovoj analizi, ostaje u grupi država koje se kreću znatno sporije od Albanije i Crne Gore.

„Političko zeleno svjetlo za otvaranje pregovora dobila je Bosna i Hercegovina u martu 2024. godine. Ali stvarni početak pristupnog procesa i dalje je blokiran unutrašnjim krizama, političkim opstrukcijama i nizom još nezavršenih pravosudnih reformi“, navodi East Journal.

Posebno se analizira i Srbija, čiji su pregovori s Evropskom unijom počeli još 2014. godine, ali je proces posljednjih godina praktično zaustavljen.

Kao ključne probleme Srbije East Journal navodi nazadovanje u oblasti demokratije, odnose Beograda s Rusijom i zastoj u normalizaciji odnosa s Kosovom.

Analiza dolazi neposredno nakon govora predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije, u kojem je posebno govorila o proširenju, ali i reagirala na veličanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji.

Von der Leyen je poručila da poštivanje evropskih vrijednosti nije predmet pregovora i da veličanju ratnih zločinaca nema mjesta u Evropskoj uniji.

Sjeverna Makedonija, koja je kandidat za članstvo još od 2005. godine, završila je proces screeninga, ali nije otvorila prvi pregovarački klaster. Glavna prepreka ostaje spor s Bugarskom i zahtjev Sofije da bugarska zajednica bude unesena u Ustav Sjeverne Makedonije.

Kosovo je zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnijelo 2022. godine, ali taj zahtjev još nije dobio potreban politički odgovor. Ključna prepreka ostaje činjenica da pet država članica Evropske unije ne priznaje Kosovo.

Razlike između država regiona vidljive su i u korištenju evropskog Plana rasta za zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura za period od 2024. do 2027. godine.

Isplate iz tog fonda vezane su za provođenje reformi, dok bi države regiona istovremeno trebale postepeno dobijati pristup pojedinim pogodnostima evropskog jedinstvenog tržišta.

East Journal ocjenjuje da i taj proces pokazuje koliko se šest država zapadnog Balkana danas kreće različitim brzinama: Albanija i Crna Gora nastavljaju napredovati, dok Bosna i Hercegovina i Kosovo ostaju znatno iza njih.