Iran tvrdi da je pokrenuo seriju odmazdnih udara na američke snage u regionu, navodeći da je Revolucionarna garda Irana (IRGC) izvela napade na vojne baze u Kuvajtu, Bahreinu i Jordanu. Ove tvrdnje objavili su iranski državni mediji, uz poruku da je riječ o odgovoru na američke napade na ciljeve unutar Irana.
Do najnovije eskalacije došlo je nakon što je američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćila da je izvela udare na više meta u Iranu, navodeći da se radi o operacijama “samoodbrane” u kontekstu naglo pogoršanih odnosa između Vašingtona i Teherana.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je poručio da su daljnje vojne akcije “moguće u svakom trenutku”, optužujući Iran da odugovlači pregovore i odbija postići dogovor sa Sjedinjenim Državama. “Predugo su odbijali dogovor koji bi im bio koristan, sada će platiti cijenu”, izjavio je Tramp.
Prema američkim zvaničnicima, Pentagon je potvrdio da su mete napada bile “ključne vojne i strateške lokacije” u Iranu. Ministar odbrane SAD-a Pite Hegset izjavio je da su udari dio pokušaja da se uspostavi trajni prekid vatre, ali je istovremeno upozorio da bi operacije mogle biti nastavljene i narednih dana ukoliko to bude potrebno.
U odgovoru na američke udare, iranska vojna komanda objavila je zatvaranje Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte. Teheran je upozorio da će svaki brod koji pokuša prolazak kroz taj strateški plovni put biti izložen riziku napada, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost na globalnim energetskim tržištima.
Iranske vlasti u provinciji Hormozgan saopćile su da je vodosnabdijevanje obnovljeno u pogođenim područjima u roku od 12 sati nakon američkih udara koji su oštetili infrastrukturu. Prema izvještajima iranskih medija, pogođena su i dva betonska rezervoara za vodu.
Analize međunarodnih medija ukazuju da su ovi objekti možda pogođeni preciznim vođenim projektilima, što dodatno otvara pitanja o zaštiti civilne infrastrukture u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.
U Teheranu, kako navode reporteri, stanovništvo je već danima u stanju visoke pripravnosti. Dio građana očekivao je nove američke napade uprkos ranijim signalima o mogućim pregovorima, dok vlasti tvrde da je odgovor Irana bio usmjeren na američke vojne ciljeve u Kuvajtu i Bahreinu.
U regiji Perzijskog zaliva situacija se dodatno pogoršala nakon što je Kuvajt privremeno zatvorio svoj zračni prostor iz sigurnosnih razloga. Vlasti su navele da se radi o mjeri predostrožnosti zbog “iranskih agresivnih aktivnosti”, dok su letovi preusmjereni na alternativne aerodrome.
Nacionalni avioprevoznik Kuvajta obustavio je sve letove dok traje procjena sigurnosne situacije.
Istovremeno, američki State Department izdao je hitno upozorenje za građane u Jordanu, pozivajući ih da se sklone u zatvorene prostore nakon informacija da su rakete, dronovi ili projektili ušli u jordanski zračni prostor.
Izraelska vojska saopćila je da su sirene za uzbunu aktivirane na sjeveru zemlje nakon što su dva projektila ispaljena iz pravca Libana pala u blizini izraelskih trupa koje djeluju na jugu Libana. Nije bilo prijavljenih žrtava niti štete, ali incident dodatno potvrđuje širenje sukoba na više frontova.
Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je u izjavi za Fox News da su američke snage ispalile 49 krstarećih raketa Tomahawk na ciljeve u Iranu, dok su borbeni avioni gađali radarske i sisteme protivzračne odbrane u području Zaliva.
Tramp je upozorio da bi, ukoliko Iran ne prihvati američki prijedlog sporazuma, mogli uslijediti novi napadi već naredne noći. Također je tvrdio da su pojedini iranski zvaničnici kontaktirali Vašington tražeći prekid udara, što je Teheran kasnije demantovao.
Analitičari upozoravaju da aktuelna strategija Vašingtona pokazuje sve veću zavisnost od vojnog pritiska u pokušaju vraćanja Irana za pregovarački sto. Prema ocjenama bivših američkih vojnih zvaničnika, ovakav pristup više liči na politiku prisile nego na klasičnu diplomatiju.
Dok se sukob širi i uključuje sve veći broj država regiona, međunarodna zajednica izražava zabrinutost da bi dalja eskalacija mogla prerasti u širi regionalni rat sa nepredvidivim posljedicama za globalnu sigurnost i ekonomiju.
