ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/Svijet
Svijet

Iran ozbiljno razmatra udare na Evropu: "Luđi smo od vas"

Redakcija Mostar

Iransko rukovodstvo, prema tim informacijama, traži načine da dodatno podigne uloge u sukobu.

Iran ozbiljno razmatra napade na američke vojne ciljeve na evropskom tlu u slučaju da Donald Trump dodatno eskalira ratni sukob, otkrili su izvori bliski režimu u Teheranu.

Iransko rukovodstvo, prema tim informacijama, traži načine da dodatno podigne uloge u sukobu.

Dva izvora iz iranskog režima potvrdila su Financial Timesu da su iranske oružane snage već razmatrale mogućnost napada na američke vojne ciljeve u zemljama jugoistočne Evrope, među kojima se spominje Bugarska. Ta zemlja je prošlog mjeseca odobrila korištenje zračne baze Bezmer za američke avione za dopunu goriva.

Jedan od sagovornika naveo je da se među mogućim ciljevima odmazde nalazi i Kipar, gdje je smještena britanska vojna baza koja je još u martu bila meta napada dronom.

Osim ciljeva na evropskom kontinentu, izvori tvrde da su iranske snage razvile i planove za sabotažu podmorskih optičkih kablova u Hormuškom moreuzu u slučaju dalje eskalacije.

Takve prijetnje odražavaju sve prkosnije raspoloženje u Teheranu, gdje dio režima nastavak otvorenog rata više ne vidi kao pitanje izbora, nego kao pitanje vremena.

Pregovori o deblokadi strateški važnog moreuza potpuno su zaustavljeni, dok je iranski vrhovni vođa ajatolah Mojtaba Hamnei prošle sedmice imenovao tvrdolinijaše na ključne sigurnosne i vojne pozicije.

Donald Trump je u utorak izjavio da „nema nikakvih razgovora niti bilo kakvih planova“ s Teheranom.

Istovremeno, komandanti Islamske revolucionarne garde otvoreno prijete da bi u slučaju novog otvorenog sukoba mogli odustati od dosadašnje prakse napada na američke baze i naftna postrojenja na Bliskom istoku te proširiti djelovanje na znatno udaljenije ciljeve.

Prošlog mjeseca Revolucionarna garda zaprijetila je i Velikoj Britaniji zbog dozvole američkoj vojsci da koristi britanske baze, uz poruku da će se „svaka baza iz koje bude pokrenut napad na iransku teritoriju smatrati legitimnim ciljem“.

Sidharth Kaushal iz londonskog instituta RUSI smatra da je prijetnja iranskih raketa evropskim ciljevima stvarna, ali ograničena. Prema njegovoj procjeni, iranske balističke rakete srednjeg dometa, poput raketa iz serije Shahab, na velikim udaljenostima teško bi mogle nanijeti ozbiljniju štetu.

Izvori bliski iranskom režimu za Financial Times navode da će eventualna odmazda Teherana zavisiti od narednih poteza Washingtona.

Jedan od njih tvrdi da Iran priprema plan za širenje sukoba ukoliko Trump provede prijetnje o uništavanju iranske infrastrukture. Američki predsjednik ranije je poručio da bi za svaki napadnuti brod u moreuzu mogla uslijediti odmazda protiv iranskog mosta ili elektrane.

„Ako SAD odu predaleko, Iran će se braniti po svaku cijenu, izaći će iz regionalnih okvira i udariti i na Evropu“, rekao je jedan od izvora.

Teheran je već pokazao spremnost da pokuša napasti udaljene ciljeve. Nakon što su SAD i Izrael u februaru započeli rat, Washington je optužio Iran za ispaljivanje raketa prema američko-britanskoj bazi Diego Garcia u Indijskom okeanu, udaljenoj oko 4.000 kilometara, iako nijedna raketa nije pogodila cilj.

Turska je u martu saopćila da je NATO-ova protuzračna odbrana presrela nekoliko iranskih balističkih raketa, dok je britansku bazu Akrotiri na Kipru istog mjeseca pogodila bespilotna letjelica za koju zapadni zvaničnici vjeruju da su je lansirale grupe povezane s Iranom.

Izvori Financial Timesa također tvrde da je nedavni napad na američku bazu u Jordanu, u kojem su poginula tri američka vojnika, predstavljao najprecizniji iranski udar dugog dometa do sada.

„To je bila i poruka Evropi: i ona može biti pogođena raketama, zbog čega bi trebala dobro razmisliti o tome gdje se nalazi u ovom ratu. Velika greška, poput napada na našu infrastrukturu, mogla bi preliti rat iz regije direktno u Evropu“, rekao je jedan od izvora.

Preliminarni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji je postignut u junu, propao je prošlog mjeseca nakon novih napada na brodove u Hormuškom moreuzu i međusobnih optužbi za kršenje dogovora.

To je dovelo do novih sukoba i obnove američke pomorske blokade iranskih luka. Sedmice diplomatskih napora nisu donijele napredak, dok je Trump pokazivao sve veće nezadovoljstvo zbog zastoja.

Vojni stručnjaci navode da bi Iran, ukoliko bi želio gađati znatno udaljenije ciljeve, morao smanjiti težinu bojevih glava na svojim raketama kako bi povećao njihov domet, zbog čega bi i razorna moć bila manja.

Zbog toga dio stručnjaka smatra da bi za Teheran mnogo efikasnije i opasnije bilo djelovanje preko savezničkih grupa i posrednika u Iraku, Libanu i Jemenu.

Douglas Barrie iz Međunarodnog instituta za strateške studije ističe da pokušaji udara na Diego Garciu pokazuju da Iran posjeduje oružje dometa većeg od 2.000 kilometara, ali da ostaje nepoznato koliko takvih raketa ima i kakva je njihova preciznost na maksimalnom dometu.

Unutar samog iranskog režima postoje i različita mišljenja. Dio zvaničnika strahuje da Teheran precjenjuje vlastite vojne sposobnosti, dok tvrdolinijaši smatraju da se Washingtonu ne može vjerovati i da mu treba nanijeti dovoljno veliku štetu kako bi ga se prisililo da poštuje eventualni budući sporazum.

Tome u prilog ide i imenovanje bivšeg komandanta Revolucionarne garde Mohsena Rezaeija za šefa sigurnosnog sistema, što pojedini analitičari smatraju signalom da se diplomate poput pregovarača Mohammada Baghera Ghalibafa potiskuju u drugi plan.

„Iran šalje jasnu poruku: ako ne možete imati posla s Ghalibafom, morat ćete se nositi s Rezaeijem“, rekao je jedan od izvora, sažimajući stav dijela režima riječima:

„Nemojte se ljutiti, jer smo mi luđi i ljući od vas.“

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.