Uvijek su (bili) neki drugi prioriteti - klimatske promjene, Afganistan, migranti, Sirija...
Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH od 2009. do 2021. Valentin Inzko govorio je za španski El Pais rekavši da je ponosan na odluku da nametne izmjene Krivičnog zakona, jer su Srbi i Hrvati godinama blokirali državni parlament da donese sličan zakon.
"Valentin Inzko izazva je burne reakcije prošlog jula, samo sedmicu prije nego što je napustio funkciju visokog predstavnika u Bosni i hercegovini, koju je obnašao od 2009. godine. Prema tzv. bonskim ovlaštenjima, koja dozvolio da se zakoni nameću mimo Vijeća ministara i parlamentarne skupštine BiH, izmijenio je Krivični zakon da se zatvorom kazni veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida i zločina protiv čovječnosti", piše El Pais.
"Mislio sam da neću imati miran život u penziji ako ništa ne radim", objašnjava on putem videopoziva.
"Dolazeći također iz zemlje u kojoj je bilo mnogo ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata i gledajući evropsku direktivu iz 2008. koja zahtijeva od država članica da donesu zakone protiv poricanja ili trivijalizacije genocida i ratnih zločina, to je jednostavno bilo logično i obavezan korak. A kada su u pitanju žrtve rata i osuđeni ratni zločinci, ne može biti pregovora i kompromisa", rekao je Inzko.
El Pais ističe da je to bila najvažnija odluka visokog predstavnika u više od jedne decenije koja je izazvala najveću krizu u zemlji od izbijanje rata.
"Rukovodstvo bosanskih Srba, koje negira genocid u Srebrenici i relativizira druge zločine dokazane međunarodnom pravdom, pokrenulo je mapu puta za nezavisnost Republike Srpske, entiteta bosanskih Srba, s koracima poput obnove vlastite vojske ili sprječavanja djelovanja državne policije (SIPA) u entitetu", piše El Pais.
Dodaju da Inzko opravdava što je čekao zadnji tren da donese izmjene zakona, jer još nije bila donesena konačna presuda Ratku Mladiću, te da je političarima dao mnogo prilika prethodnih godina da donesu takvu odluku.
"Očigledno su Hrvati i Srbi uvijek glasali protiv, tako da se to nije ostvarilo 26 godina. A da nije, možda bismo čekali još 26", rekao je Inzko.
Također insistira da je mnogo važnija od kazne predviđene amandmanom potreba za katarzom.
"Da se kaže 'to se dogodilo, srpski ili hrvatski narod ili Bošnjaci su dobri ljudi, ali neki konkretni ljudi su počinili zločine', imaju imena i prezimena. Nažalost, ta katarza još nije nastupila. Tada će biti lakše gledati u budućnost. Ponosan sam na svoju odluku", rekao je Inzko.
List ističe da se krizom sada bavi njegov nasljednik, bivši njemački ministar Christian Schmidt, koji je prošlog novembra upozorio na 'veoma realan' rizik da Bosna potone u nove "podjele i sukobe".
"Inzko, koji nije došao iz politike, već iz diplomatije, a bio je daleko najdugovječniji visoki predstavnik, uživa u penziji u austrijskom gradu Suetschach, u Koruškoj, iz kojeg govori za ovaj list. Oslobođen diplomatskih stega, on je više puta optužio rukovodstvo bosanskih Srba da je iskoristilo njegov amandman protiv poricanja kao 'izgovor' za bojkot državnih institucija i zalaganje za dugo maštanu secesiju", piše El Pais.
Tokom intervjua naglašavaju iz El Paisa Inzko je frustriran zbog dvije stvari.
"Zbog nezainteresovanosti međunarodne zajednice, posebno Evropske unije, za Bosnu tokom njegovog mandata i ogorčenost na Milorada Dodika, lidera bosanskih Srba i danas jednog od trojice predsjednika BiH kojeg on prikazuje kao nepredvidivog populistu i oportunistu", piše španski list.
"Bit će mu teško da se vrati, ali sa njim se nikad ne zna. Također se u prošlosti ponašao kao kameleon. Ovaj put mislim da je prešao Rubikon, da je prešao previše crvenih linija da bi se vratio nazad, iako će na kraju uraditi ono što predsednik Srbije Aleksandar Vučić odluči", tvrdi Inzko.
Dodao je da je geostrateška situacija ranije bila drugačija jer su za BiH Rusija i Kina bile manje zainteresovane. Osim toga, Inzko je rekao da je međunarodna zajednica vremenom napustila robusniji pristup, te u posljednje vrijeme nisu stvorene nove institucije niti doneseni važni zakoni.
"Iz godine u godinu BiH je padala na listama prioriteta ministarstava vanjskih poslova. Nekad je to bio Bliski istok, nekad Afganistan, ili Venecuela, ili izbjeglička kriza", pravda se.
"Posljednja dva njemačkog ministra vanjskih poslova posjetila su Mali, što je naravno razumno, jer tamo imaju trupe, ali nikada BiH. Međutim, Mali je u Africi, a BiH u Evropi. Evropska sigurnost počinje na Balkanu. Ako pogledate napade u Briselu, Molenbeek (2016), Bataclan (Pariz, 2015) ili Beč (2020), oružje je uvijek dolazilo sa ili preko Balkana, a u slučaju Beča, također napadač", govori Inzko za El Pais.
Inzko je također kazao da ulogu visokog predstavnika i dalje vidi neophodnom, sve dok zemlja nepovratno ne bude na putu prema Evropskoj uniji, ali se zalaže za prihvaćanje novog pristupa, u kojem određene akcije lokalnih lidera imaju posljedice, bilo da se radi o korupciji ili blokadi države institucije.
Na kraju je kazao da nije moguće zauvijek izbjegavati sukobe i da je pogrešno misliti da zamrznuti konflikti ostaju zauvijek zamrznuti.
