Bosna i Hercegovina sve je bliža velikim američkim investicijama. Plinovodi, plinske elektrane, modernizacija aerodroma, telekomunikacije i nova berza. Sve su to projekti vrijedni milijarde eura koji bi mogli promijeniti ekonomsku kartu zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.
Ovaj američki zamah dolazi u trenutku kada se kineske firme sve snažnije uključuju u infrastrukturne projekte u regiji ovisnoj o ruskim energentima.
Ambasada SAD-a u Sarajevu posljednjih mjeseci ne skriva svoje nastojanje da privuče investitore, ističući da postoji stvaran ekonomski i sigurnosni interes iza kojeg stoji politička podrška.
"Američke investicije bi mogle obezbijediti pomak u ključnim sektorima, prije svega izgradnju infrastrukture koja bi privukla i druge nove strane investicije", ocijenila je za Radio Slobodna Evropa Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Plinovod koji se čeka dva desetljeća
Najveći američki interes proteklih mjeseci usmjeren je na projekt Južne plinske interkonekcije, novog plinovoda od srednje Bosne prema terminalu na hrvatskom otoku Krku, planiran prije više od 20 godina.
Plinovod bi omogućio diversifikaciju opskrbe i smanjio gotovo pet desetljeća dugu ovisnost BiH isključivo o ruskom plinu.
Zainteresiranost za ulaganje iskazala je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, osnovana krajem prošle godine.
Direktor je Jesse Binnall, bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a potpredsjednik Joseph Flynn, čiji brat Michael je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Oni su sredinom januara razgovarali s vlastima u BiH.
Za izgradnju plinovoda zainteresirana je Bechtel Korporacija, čiji predstavnici su, također, posjetili BiH.
Bosna i Hercegovina trenutno manje od pet posto energije dobiva iz plina, koji se, uglavnom, koristi za grijanje domaćinstava u Sarajevu i nekoliko manjih gradova, te industriju vezanu uz Željezaru u Zenici.
Unatoč relativno maloj potrošnji ovog energenta, na važnost projekta ukazali su i članovi Vijeća za energetsku dominaciju SAD-a, američki ministri za resurse i energetiku Doug Burgum i Chris Wright, koji su o tome razgovarali s dužnosnicima iz BiH i Hrvatske u Ateni 7. novembra.
Plinovod bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom mrežom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku, gdje otprilike 60 posto plina stiže iz SAD-a, a ostatak s Bliskog istoka.

U budućnosti, Južna plinska interkonekcija mogla bi se na jugu povezati s Transjadranskim plinovodom planiranim prema Crnoj Gori, Albaniji i Kaspijskoj regiji.
Plinske elektrane
Američki investitori razgovaraju s vlastima u BiH i o izgradnji plinskih termoelektrana u Mostaru, Kaknju i Tuzli.
Većina električne energije u BiH dolazi iz termoelektrana na ugalj, dio iz hidroelektrana, a neznatno i iz solarnih i vjetroparkova. Nameti EU na "prljavu energiju" uvedeni ove godine opterećuju izvozno orijentirani dio privrede.

Termoelektrane u BiH su u prosjeku stare 40 godina, troše više uglja, proizvode manje struje i često se kvare, a elektroprivrede uvoze struju i posluju s gubicima.
Novim plinskim elektranama mogao bi se ublažiti problem nakon potpunoga gašenja termoelektrana, što se BiH obvezala učiniti do 2050. godine
Koncesije nad aerodromima i izgradnja autocesta
Američke kompanije, također, su izrazile interes za koncesije nad aerodromima u Sarajevu, koji je u vlasništvu Vlade Federacije, te Mostaru, koji je u gradskom vlasništvu.

Delegacija Bechtela, poznate američka inženjersko-građevinske kompanije, posjetila je Bosnu i Hercegovinu i sastala se s vlastima u januaru 2026. godine, iskazujući interes za plinovod Južna interkonekcija, ali i izgradnju autocesta.













