Schmidt šalje poruku da opasnost po stabilnost BiH nije nestala, nego da međunarodna zajednica možda više nema jedinstven odgovor kako se s njom nositi.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, potvrđuje da odluku o odlasku s ove funkcije nije donio preko noći.
- Nije baš tako da sam se jednog jutra probudio i pomislio da bi sada ovdje mogao završiti posao - kaže Schmidt u intervjuu za Deutsche Welle.
Bosanskohercegovački i njemački mediji su mjesecima izvještavali, pozivajući se na neimenovane izvore, da se bliži kraj Schmidtovog mandata u BiH.
Schmidt nije želio odgovoriti na pitanje o mogućim pritiscima na njega, ali je rekao da se on u „postojećim političkim okolnostima više ne kandidira".
- Svi osjećamo da se politička situacija u svijetu jako promijenila, postala je vrlo nestabilna - rekao je Schmidt napomenuvši da u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira u BiH skupa s njim sjede Amerikanci, Evropljani, Japanci, Turci i Britanci.
- Potrebna mi je podrška svih - rekao je Schmidt.
Schmidt je rekao da je dijelom već na sceni promjena političkog pristupa BiH, te potvrdio da ne postoji konsenzus u međunarodnoj zajednici o tome.
- Želimo li nastaviti s Dejtonom ili slijediti druge pristupe? Koja je uloga međunarodne zajednice? O tome postoje različita mišljenja. Moram se moći osloniti na to da imam konsenzus unutar međunarodne zajednice. Želim sačuvati taj konsenzus, koliko god to paradoksalno zvučalo. Vjerujem da se on može sačuvati samo ako moram poduzeti korak koji apsolutno nisam želio: povući sebe iz pregovora, da tako kažem, i otvoriti put drugima - kaže Schmidt.
Schmidt je rekao da posao u BiH međutim nije završen i da on mora biti nastavljen. U BiH se, prema njegovim riječima, suočavamo sa ključnim pitanjem, a to je da li postoji dovoljno političke volje u zemlji za evropske integracije ili su jače destruktivne snage koje žele uništiti zemlju i njenu budućnost.
- Svako mora shvatiti da ako se stvari raspadaju na Balkanu, to nije umirujući znak - rekao je Schmidt i poručio da zbog toga računa na međunarodnu zajednicu, te da Evropljani i Amerikanci u ključnom trenutku kažu:
- Ne, sada nastupamo zajedno i za Evropu.
Schmidt je u kontekstu destruktivnih snaga spomenuo predsjednika SNSD-a Milorad Dodika konstatirajući da su sve sankcije protiv njega ukinute.
- On je angažirao lobističku firmu da se bori za tri stvari: da se omogući secesija, odnosno nezavisnost Republike Srpske, da se ukinu sudske presude protiv njega i da ja odem. U to je uložio mnogo novca - kaže Christian Schmidt.
Iz Schmidtovih izjava može se iščitati nekoliko znakovitih poruka i nijedna nije bez političke težine za Bosnu i Hercegovinu. Indirektno potvrđuje da njegov odlazak nije samo lična odluka, nego rezultat promijenjenih odnosa unutar međunarodne zajednice. Kada govori o tome da više nema punog konsenzusa o pristupu BiH, Schmidt zapravo otkriva da su se zapadne sile počele razilaziti oko pitanja koliko snažno i direktno treba intervenirati u Bosni i Hercegovini.
Posebno je značajno što upozorava na "destruktivne snage" i direktno spominje predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Time Schmidt šalje poruku da opasnost po stabilnost BiH nije nestala, nego da međunarodna zajednica možda više nema jedinstven odgovor kako se s njom nositi. Njegova tvrdnja da je želio biti "posljednji visoki predstavnik" zvuči i kao priznanje da projekat međunarodnog nadzora nad BiH ulazi u novu, neizvjesnu fazu.
Istovremeno, u njegovim riječima osjeća se i određena doza razočarenja. Schmidt nam poručuje da posao nije završen, ali da bez jasne podrške ključnih međunarodnih aktera više ne vidi prostor da ga vodi na način na koji je zamišljen.
Kada kaže da je Dodik angažirao lobističku firmu kako bi ostvario tri cilja secesiju Rs-a, ukidanje presuda protiv sebe i "da ja odem", a zatim odmah govori o nedostatku konsenzusa u međunarodnoj zajednici i svojoj odluci da se povuče, Schmidt sugerira da je taj pritisak ipak imao efekta. Ne tvrdi otvoreno da ga je Dodik "srušio", ipak je on diplomata, ali priznaje da su se političke okolnosti promijenile na način koji mu više ne omogućava da radi uz punu podršku međunarodnih aktera.
U političkom smislu, to jeste ozbiljna stvar. Jer ako visoki predstavnik odlazi u trenutku kada tvrdi da posao nije završen, dok istovremeno govori da je jedan domaći političar intenzivno radio na njegovom uklanjanju, onda se teško može izbjeći utisak da je Dodik, htjeli mi to priznati ili ne, barem djelimično uspio u toj namjeri, te da milione nije bacio uzalud.
Schmidt, koji je rekao da je želio biti posljednji visoki predstavnik, odbio je govoriti o svom mogućem nasljedniku na ovoj funkciji, ali je poručio za DW sljedeće:
- Mogu samo reći da svako ko dođe ovdje mora znati da je ovo balansiranje između nemoguće misije i malih koraka naprijed.
Iz ove izjave može se iščitati određena doza frustracije i upozorenja nasljedniku. Schmidt praktično kaže da funkcija visokog predstavnika danas više nije pozicija iz koje možete nametnuti rješenja i završiti krizu, nego stalno političko preživljavanje između sukobljenih domaćih politika i podijeljene međunarodne zajednice. Drugim riječima - mandat postoji formalno, ali je stvarna moć OHR-a danas mnogo manja nego prije deset ili dvadeset godina.
Njegov odlazak ne djeluje kao znak da je Bosna i Hercegovina stabilna i politički zrela, nego prije kao dokaz da se globalni prioriteti mijenjaju, dok naša država ostaje između euroatlantskihz integracija i stalnih unutrašnjih kriza.
Za jednu od tih "političkih vatri" i sam je zapalio šibicu. Suspenzijom Ustava Federacije BiH na 24 sata nakon Općih izbora 2022, što je bio presedan, otvorio je ozbiljno pitanje legitimiteta međunarodnih intervencija u BiH.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
