Hrvatski sabor usvojio Rezoluciju o osnaživanju Hrvata u BiH: Most tvrdi da je dokument „razvodnjen“

politicki.ba

Za rezoluciju koju je predložio Domovinski pokret glasala su 83 zastupnika, tri su bila suzdržana, a jedan protiv. Dio opozicije smatra da je konačni tekst ublažen nakon dogovora sa HDZ-om.

Hrvatski sabor usvojio je Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Za dokument koji je predložio Domovinski pokret glasala su 83 zastupnika, tri su bila suzdržana, dok je jedan zastupnik bio protiv, javio je HRT.

Osim rezolucije, zastupnici su usvojili i Strategiju upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske do 2035. godine, izmjene i dopune Prekršajnog zakona te Zakon o potrošačkim kreditima.

Rasprava o rezoluciji protekla je uz nesuglasice unutar hrvatskog političkog spektra, posebno između Domovinskog pokreta i Mosta.

Most: Rezolucija je izgubila prvobitni smisao

Domovinski pokret, kao predlagač, odbio je svih osam amandmana koje je podnio Klub zastupnika Mosta. Iz Mosta su ranije tvrdili da je konačni prijedlog rezolucije izmijenjen nakon usaglašavanja sa HDZ-om te da je „razvodnjen“.

Zastupnik Mosta Nikola Grmoja kazao je da se dokument više ne odnosi na pitanja koja su prvobitno bila predložena.

Most je tražio da se u ciljeve rezolucije uključi šira ustavno-politička reforma u Bosni i Hercegovini, a ne samo pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Među prijedlozima Mosta bilo je i zalaganje za modele koji bi uključivali posebnu izbornu jedinicu za izbor hrvatskih predstavnika ili teritorijalni preustroj koji bi podrazumijevao i većinski hrvatski entitet.

Predsjednik Domovinskog pokreta i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava odbio je taj amandman uz obrazloženje da bi takav prijedlog mijenjao sadržaj i opseg rezolucije.

– Predloženi tekst značajno mijenja sadržaj i opseg Rezolucije te uvodi modele ustavnog preuređenja BiH koji nisu predmet ove Rezolucije – rekao je Penava.

Sporna pitanja: veto, izborna reforma i odnos prema političkim predstavnicima u BiH

Most je tražio i da se u rezoluciju uvrsti poziv Vladi Hrvatske da koristi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH.

Iz Mosta su naveli da je taj dio bio u prvobitnom prijedlogu, ali da je uklonjen nakon dogovora sa HDZ-om.

Penava je odgovorio da rezolucija nije dokument kojim se mogu propisivati konkretni instrumenti vanjske politike Hrvatske.

Mostovi zastupnici predlagali su i da se u dokument uključi zaštita Hrvata na području cijele Bosne i Hercegovine, uključujući i Rs, kao i mogućnost proglašavanja nepoželjnim osoba koje, prema njihovom tumačenju, ugrožavaju prava hrvatskog naroda u BiH.

Tražili su i zabranu ulaska u Hrvatsku osobama koje negiraju ili vrijeđaju hrvatski identitet, Hrvatsko vijeće obrane i druge simbole značajne za Hrvate u BiH.

Predlagač je odbacio te prijedloge uz obrazloženje da bi se time zadiralo u nadležnosti izvršne vlasti i međunarodne obaveze Hrvatske.

Grmoja optužio DP za popuštanje HDZ-u

Most je predložio i reviziju nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava u slučajevima gdje postoje sumnje na zloupotrebe, kao i saradnju Hrvatske sa svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim predstavnicima u BiH, a ne samo sa jednom političkom strankom.

Predloženo je i brisanje Mostarskog sporazuma iz preambule rezolucije, uz obrazloženje da je riječ o međustranačkom dogovoru koji nije riješio ključne probleme.

Penava je priznao da su pojedini prvobitni prijedlozi izmijenjeni ili izostavljeni kako bi se osigurao dovoljan nivo političke saglasnosti za usvajanje dokumenta.

– Ovo je jedna od najtežih optužbi iz usta koalicijskog partnera HDZ-a. Snažno ste optužili premijera Plenkovića i HDZ da ste morali odustati od sasvim legitimnog zahtjeva kako bi Rezolucija prošla – rekao je Grmoja.

Penava je nakon glasanja kazao da su Mostovi amandmani bili „vrlo konstruktivni i bliski“, ali da je konačni tekst rezultat političkog trenutka i odnosa unutar vladajuće koalicije u Hrvatskoj.

Grmoja je uzvratio da je Domovinski pokret krenuo sa dobrim namjerama, ali da je konačna verzija dokumenta, prema njegovoj ocjeni, „u potpunosti oslabljena i razvodnjena“.

– Svjestan sam da je na vas izvršen snažan pritisak od Frke Petešića i premijera Plenkovića – rekao je Grmoja.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.