Šumski požari posljednjih dana ponovo su u fokusu javnosti, kako u Bosni i Hercegovini tako i širom regije. Ekstremne temperature, suša i vjetar stvaraju idealne uslove za brzo širenje vatre, dok posljedice velikih požara mogu trajati godinama.
O tome koliko su naše šume ugrožene, jesmo li spremni za sve češće požarne sezone, koliko ulažemo u prevenciju i kakve posljedice požari ostavljaju na šumske ekosisteme, za emisiju 7Plus govorio je diplomirani inženjer šumarstva Refik Hodžić.
Klimatske promjene povećavaju rizik
Hodžić je govorio i o ljudskom faktoru, kapacitetima za gašenje požara, nepristupačnim i miniranim područjima te mogućnostima bolje zaštite i obnove šuma.
Tako je, požari su ove godine posebno aktuelni, ne samo kod nas već i u svijetu i regiji. Skoro svakog ljeta svjedočimo velikom broju šumskih požara. Mi smo ušli u period velikih rizika od njihovog izbijanja.
Zakon o procjeni rizika Federacije BiH, kada je riječ o rizicima po ljude i dobra, precizira da se planovi zaštite od požara definišu u skladu s rizicima koji su aktuelni za izbijanje požara.
Ono što je veći problem u trenutnoj situaciji jesu klimatske promjene, zbog kojih se drastično promijenila situacija sa šumskim ekosistemima. Značajno su povećani rizici od šumskih požara, a imamo i drugi problem – kada je riječ o BiH, entitetima i kantonima, nemamo dovoljno uređen sistem funkcionisanja i koordinacije u gašenju požara.
Hodžić upozorava da BiH nema sistem monitoringa kakav postoji u mnogim evropskim zemljama.
U Evropi, odnosno Evropskoj uniji, postoje međunarodni sistemi monitoringa putem kojih se, uz pomoć savremenih tehnologija i geoinformacionih sistema, prate dešavanja kada je riječ o požarima i procjenjuje rizik od njihovog izbijanja.
BiH nije članica takvog sistema. Nemamo ni na nivou entiteta, a posebno ne na nivou države BiH, sistem koji bi kontinuirano pratio rizike od požara. Kada imate procjenu rizika, vremensku prognozu i podatke o vegetaciji koja je prisutna u našim šumama, možete pravovremeno procijeniti situaciju i angažovati potrebne kapacitete.
Nismo unaprijedili opremu
Kao jedan od najvećih problema Hodžić navodi nedovoljnu upotrebu savremenih tehnologija u prevenciji i ranom otkrivanju požara.
Drugi izuzetno veliki problem, pored ovih rizika, jeste to što ne koristimo savremene alate koji su dostupni kada je riječ o gašenju šumskih požara.
Ja sam na kraju svoje profesionalne karijere. Imam 39 godina iskustva i kada sam počeo raditi u šumarskoj struci, 1988. godine, veliki dio alata koji se tada koristio koristi se i danas.
Nismo dovoljno unaprijedili korištenje savremenih alata za prevenciju, rano otkrivanje požara i pravovremeno reagovanje.
Posebno ističe mogućnosti koje pružaju dronovi.
