Belgijski portal Podspot ponovo je evropskoj publici skrenuo pažnju na dokumentarni serijal „De 11 stemmen van Srebrenica“ – „11 glasova Srebrenice“, u kojem su u središtu priče Bosanaca i Hercegovaca koji žive u Nizozemskoj.
Podspot je serijal 2. oktobra uvrstio u novi izbor podcasta posvećenih sjećanju, protoku vremena i iskustvima ljudi koji decenijama žive s posljedicama velikih historijskih događaja.
„Jedanaest glasova, jedan genocid: sjećanje na Srebrenicu“, naslov je pod kojim belgijski portal predstavlja serijal.
Podcast su napravile Alma Mustafić, koja je preživjela genocid u Srebrenici i danas se bavi istraživanjem genocida i ljudskih prava, te nizozemska novinarka i poznavateljica Balkana Marjolein Koster.
Njih dvije razgovarale su s 11 Bosanaca i Hercegovaca u Nizozemskoj, pripadnicima prve i druge generacije ljudi čije su živote obilježili rat i genocid. Podspot navodi da njihove priče počinju 1995. godine i vode do današnjih obilježavanja genocida, ali i šutnje koja ga još prati.
Serijal ne govori samo o Srebrenici. Kroz lična svjedočenja obrađuje ratna iskustva iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, kao i posljedice koje su rat, progoni i gubitak članova porodice ostavili na ljude koji su novi život izgradili u Nizozemskoj.
Jedan od sagovornika je Satko Mujagić, koji govori o Prijedoru i zatočeništvu u logoru Omarska. U drugim epizodama govore ljudi iz Srebrenice i drugih krajeva Bosne i Hercegovine, a njihove priče povezuju ratno iskustvo sa životom u nizozemskom društvu.
VPRO navodi da u Nizozemskoj danas živi više od 62.000 Bosanaca i Hercegovaca te da su njihova iskustva genocida i rata, uprkos brojnosti te zajednice, dugo ostajala nedovoljno prisutna u nizozemskom javnom prostoru.
Upravo je to bio jedan od razloga zbog kojih su Mustafić i Koster pokrenule projekat. Umjesto dotadašnjeg dominantnog nizozemskog pogleda na Srebrenicu kroz iskustvo pripadnika Dutchbata, željele su otvoriti prostor ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su rat i genocid neposredno preživjeli.
„Ove priče zaslužuju da budu viđene i saslušane. Potrebna je hrabrost da se bavite ovom temom“, govorila je Mustafić prilikom predstavljanja projekta u Nizozemskoj.
Koster je objasnila da su među sagovornicima namjerno tražile ljude s različitim iskustvima i životnim pričama. Ideja je nastala nakon razgovora s Mustafić, kojoj su se godinama javljali ljudi sa sličnim ratnim iskustvima, ali koji ranije nisu željeli ili nisu znali kako javno ispričati svoju priču.
Podcast je prerastao u širi multimedijalni projekat. Fotografkinja i autorica filmova Robin de Puy napravila je portrete i kratke dokumentarne filmove o pripadnicima bosanskohercegovačke zajednice, a izložbe su tokom 2025. predstavljene u Utrechtu i Nacionalnom memorijalnom centru Kamp Vught.
Jedna od priča je ona Fahrudina Alića. On je ostao u Bosni i Hercegovini tokom rata, a neposredno prije pada Srebrenice pobjegao je kroz šumu. Nakon dolaska u Nizozemsku pet godina proveo je u centru za tražioce azila, a taj period kasnije je opisivao kao izgubljene godine.
Projekat je prvi put predstavljen povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici 2025. godine, ali ga je belgijski Podspot sada ponovo vratio pred evropsku publiku, izdvajajući upravo lična svjedočenja Bosanaca i Hercegovaca koji su nakon rata život nastavili u Nizozemskoj.
