Evropska unija će, po svemu sudeći, hladno primiti interes američkih investitora u energetski sektor u BiH.
Naime, barem prema odgovorima koje su dobili Nezavisne novine iz Delegacije EU u Sarajevu, EU neće podržati energetska rješenja koja se ne temelje na obnovljivim izvorima energije, u skladu s energetskim politikama EU-a.
Američki investitori, među kojima je i Bechtel, žele graditi Južnu interkonekciju, plinovod koji bi ukapljeni plin s terminala na Krku trebao dovesti do Bosne i Hercegovine. Trenutačno se razgovara o dodjeli koncesije. U prvoj fazi planirano je pokrivanje plinskom mrežom u Federaciji, a nakon toga i u Republici Srpskoj. Također se spominje mogućnost izgradnje plinskih elektrana. EU, međutim, ne dijeli ove planove i inzistira na svojoj viziji energetske budućnosti Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana.
- Energetska politika EU-a temelji se na prelasku na čistu energiju i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Osim što je važan element procesa pristupanja EU-u, za Bosnu i Hercegovinu ovo također predstavlja značajnu priliku za modernizaciju energetskog sektora, privlačenje investicija i unapređenje dugoročne energetske sigurnosti - naglasili su u odgovoru Nezavisnima novinama.
Na pitanje bi li, eventualno, EU bila spremna financirati ili sudjelovati u financiranju američkih plinskih projekata, odgovorili su kako se EU fokusira na podršku prelasku na obnovljive izvore energije.
- EU pruža značajnu financijsku pomoć za podršku prelasku na obnovljive izvore energije, bolju energetsku učinkovitost i poboljšanu digitalizaciju, uključujući i Reformsku agendu Bosne i Hercegovine u okviru Plana rasta. U zamjenu za napredak u ostvarivanju reformskih koraka, uključujući i energetsku tranziciju, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti do 976,5 milijuna eura. Financijska podrška EU-a ne obuhvaća projekte koji bi povećali dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima ili bili u suprotnosti s klimatskim ciljevima - objasnili su.
