“Došli smo na poziv SUBNOR-a Sarajevo. Moramo govoriti o ovoj tradiciji i čuvati je. Ako ne pokažemo ko su bili partizani, istorija će ih izbrisati kao da ih nije ni bilo.”
Planina Igman i danas se pretvorila u simbol antifašističke Evrope, okupljajući hiljade učesnika i delegacija iz Bosne i Hercegovine, zemalja regije i šire, povodom obilježavanja 84. godišnjice legendarnog Igmanskog marša – jedne od najznačajnijih operacija Narodnooslobodilačke borbe tokom Drugog svjetskog rata.
Na planini su vijorile zastave bivše Jugoslavije, podsjećajući na herojske podvige partizana koji su riskirali život za slobodu.
Među prisutnima, iz Kaknja je stiglo pedesetak antifašista, među kojima i Hajrudin Balešić. On je istakao važnost očuvanja sjećanja na ovu historijsku operaciju:
“Ovo je velika stvar. Mnogi ljudi to ne priznaju, ali ovo se ne smije zaboraviti. Moramo mlađima prenijeti ove vrijednosti, jer ovo je neprocjenjivo za cijelu našu državu.”
Balešić je dodao da svake godine dolazi veliki broj mladih, posebno iz Krajine, ali i iz Slovenije, Crne Gore i drugih zemalja regije. Posebno mu prija druženje i okupljanje s prijateljima iz Crne Gore, gdje zajednički dijele sjećanja i razgovore o historiji.
Milka, učesnica iz Crne Gore, kazala je da joj ovaj dan pruža uvid u vrijeme hrabrosti i izvanredne ljudskosti koje je danas teško zamisliti:
“Koja je to vrsta ljudskosti, hrabrosti, patriotizma… Da li današnji ljudi mogu tako nešto izdržati? Ovi ljudi su podnijeli ogromne patnje da bi ostvarili slobodu koju danas imamo. To je nešto što nikada ne smijemo zaboraviti.”
Sličan stav imao je Ivan Petrinić iz Slovenije, koji je došao sa članovima svog udruženja:
“Došli smo na poziv SUBNOR-a Sarajevo. Moramo govoriti o ovoj tradiciji i čuvati je. Ako ne pokažemo ko su bili partizani, istorija će ih izbrisati kao da ih nije ni bilo.”
Igmanski marš se odigrao u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, kada su borci Prve Proleterske brigade, na temperaturi od minus 32 stepena Celzijusa, izveli gotovo nemoguć poduhvat. Probijajući se iz neprijateljskog obruča, partizani su prešli surovi teren Igmana od Romanije preko Sarajevskog polja i uspjeli izbiti na slobodnu teritoriju. Njihova hrabrost, promrzli koraci i ogromna žrtva utabali su put slobodi koju danas baštinimo.
Događaj na Igmanu danas ima i jasnu poruku savremenom društvu. U vremenu kada su nacizam i fašizam u uzlaznoj putanji, obilježavanje ovakvih historijskih momenata podsjeća na važnost antifašističkih vrijednosti i borbe protiv mržnje i netolerancije: sjećanje na heroje Prve Proleterske brigade ostaje trajni podsjetnik da sloboda i ljudskost nisu sami po sebi garantovani, već ih je potrebno čuvati i prenositi novim generacijama.
