Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine je u ponedjeljak održala sjednicu u Mostaru nakon čega su pojedinim medijima dostavili zvanični tekstualni podsjetnik (promemoriju) u kojem adresiraju nacionalne probleme i navode da "diskriminacija Hrvata ugrožava budućnost BiH".
Na početku promemorije ova Akademija, koja postoji od 2014. godine, ističe da im je bila dužnost oglasiti se i upozoriti na "obespravljivanje, diskriminaciju i ponižavanje Hrvata u BiH". Navode da su Hrvati oduvijek "snivali, željeli i očekivali zapadnoevropske standarde", da vuku BiH ka EU, ali da im se to lošim uzvraća.
"Ne želimo praviti od sebe nikakvu žrtvu ni tražiti bilo čije milosrđe, povlastice i protežiranje, nego hoćemo i moramo reći da smo, unatoč svim patnjama, progonima, već trinaest stoljeća duboko ukorijenjeni u ovu zemlju, da pripadamo zapadnoevropskoj civilizaciji i uljudbi. I danas Hrvati iskreno i prvi vuku BiH u euroatlantske integracije, a kako im se vraća?", navode oni na početku teksta.
Zatim ističu da je "došla voda do grla" i da su Hrvati u "teškom i opasnom položaju". Kao dokaz da se hrvatski narod obespravljuje i diskriminiše u BiH, oni navode nekoliko primjera, izvedenih iz jednostrane perspektive:
"Hrvatima je uskraćeno pravo na televizijski kanal na hrvatskom jeziku, pa drugi stvaraju javno mišljenje i sliku o Hrvatima koja je u pravilu negativna i neistinita, a koju koriste međunarodni predstavnici i javnost".
"Pred licem javnosti i brojnih međunarodnih dužnosnika Hrvatima četiri puta drugi nameću, biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji na izborima dobije tek dva do tri posto hrvatskih glasova, a kandidatkinja/kandidat koji dobije čak 97 posto glasova hrvatskih birača nema pravo predstavljati volju hrvatskoga naroda. Da apsurd i nepravda budu prava groteska, taj nametnuti član Predsjedništva ne obraća se hrvatskim biračima, a usto je i persona non grata u svim općinama s hrvatskom većinom".
Akademici ovdje namjerno zaboravljaju šta propisuje Ustav Bosne i Hercegovine o tome ko bira članove Predsjedništva BiH i stavljaju tzv. legitimitet iznad onoga što je zakonsko i legalno.
Također problematiziraju i izbor zastupnika u domove naroda.
"Naime, od izbora do izbora nagovori se pojedince brojnijeg naroda da se izjasne Hrvatima. Stavljaju ih na liste i biraju u domove naroda kako bi opstruirali odluke koje su hrvatski interes. Ima li još negdje u demokratskom svijetu ovakvih mirakula - čuda, smicalica, podvala. Čudnovato je da su ove, i ne samo ove, očite lukavštine, prepredeni postupci, za međunarodne predstavnike O. K. - sve je ispravno, all correct, jer ovakve se nepravde čine samo Hrvatima i to može proći", tvrde iz HAZU BiH.
Smatraju da "izuzev očite političke diskriminacije, Hrvatima se uskraćuje i pravo na razvoj". To objašnjavaju, kako oni navode, "likvidacijom Hercegovačke banke", a koja je po odluci međunarodne zajednice ugašena nakon pokušaja uspostavljanja hrvatske samouprave u BiH.
"U novijoj historiji nema primjera da je opljačkana ili uništena banka kao što je fizički likvidirana Hercegovačka banka tenkovima, dugim cijevima, specijalcima s kapuljačama, helikopterima. Banka je imala četiri tisuće privrednika, 95 tisuća štediša, bila pokretač privrednog i svekolikog razvoja ne samo Hercegovine nego i BiH", navode.
