"Kriza se razrješava i vodi BiH u euroatlantske integracije samo politikom čistih računa, decentralizacijom, stvarnom federalizacijom u kojoj će svi konstitutivni narodi biti uistinu ravnopravni".
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine je u ponedjeljak održala sjednicu u Mostaru nakon čega su pojedinim medijima dostavili zvanični tekstualni podsjetnik (promemoriju) u kojem adresiraju nacionalne probleme i navode da "diskriminacija Hrvata ugrožava budućnost BiH".
Na početku promemorije ova Akademija, koja postoji od 2014. godine, ističe da im je bila dužnost oglasiti se i upozoriti na "obespravljivanje, diskriminaciju i ponižavanje Hrvata u BiH". Navode da su Hrvati oduvijek "snivali, željeli i očekivali zapadnoevropske standarde", da vuku BiH ka EU, ali da im se to lošim uzvraća.
"Ne želimo praviti od sebe nikakvu žrtvu ni tražiti bilo čije milosrđe, povlastice i protežiranje, nego hoćemo i moramo reći da smo, unatoč svim patnjama, progonima, već trinaest stoljeća duboko ukorijenjeni u ovu zemlju, da pripadamo zapadnoevropskoj civilizaciji i uljudbi. I danas Hrvati iskreno i prvi vuku BiH u euroatlantske integracije, a kako im se vraća?", navode oni na početku teksta.
Zatim ističu da je "došla voda do grla" i da su Hrvati u "teškom i opasnom položaju". Kao dokaz da se hrvatski narod obespravljuje i diskriminiše u BiH, oni navode nekoliko primjera, izvedenih iz jednostrane perspektive:
"Hrvatima je uskraćeno pravo na televizijski kanal na hrvatskom jeziku, pa drugi stvaraju javno mišljenje i sliku o Hrvatima koja je u pravilu negativna i neistinita, a koju koriste međunarodni predstavnici i javnost".
"Pred licem javnosti i brojnih međunarodnih dužnosnika Hrvatima četiri puta drugi nameću, biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji na izborima dobije tek dva do tri posto hrvatskih glasova, a kandidatkinja/kandidat koji dobije čak 97 posto glasova hrvatskih birača nema pravo predstavljati volju hrvatskoga naroda. Da apsurd i nepravda budu prava groteska, taj nametnuti član Predsjedništva ne obraća se hrvatskim biračima, a usto je i persona non grata u svim općinama s hrvatskom većinom".
Akademici ovdje namjerno zaboravljaju šta propisuje Ustav Bosne i Hercegovine o tome ko bira članove Predsjedništva BiH i stavljaju tzv. legitimitet iznad onoga što je zakonsko i legalno.
Također problematiziraju i izbor zastupnika u domove naroda.
"Naime, od izbora do izbora nagovori se pojedince brojnijeg naroda da se izjasne Hrvatima. Stavljaju ih na liste i biraju u domove naroda kako bi opstruirali odluke koje su hrvatski interes. Ima li još negdje u demokratskom svijetu ovakvih mirakula - čuda, smicalica, podvala. Čudnovato je da su ove, i ne samo ove, očite lukavštine, prepredeni postupci, za međunarodne predstavnike O. K. - sve je ispravno, all correct, jer ovakve se nepravde čine samo Hrvatima i to može proći", tvrde iz HAZU BiH.
Smatraju da "izuzev očite političke diskriminacije, Hrvatima se uskraćuje i pravo na razvoj". To objašnjavaju, kako oni navode, "likvidacijom Hercegovačke banke", a koja je po odluci međunarodne zajednice ugašena nakon pokušaja uspostavljanja hrvatske samouprave u BiH.
"U novijoj historiji nema primjera da je opljačkana ili uništena banka kao što je fizički likvidirana Hercegovačka banka tenkovima, dugim cijevima, specijalcima s kapuljačama, helikopterima. Banka je imala četiri tisuće privrednika, 95 tisuća štediša, bila pokretač privrednog i svekolikog razvoja ne samo Hercegovine nego i BiH", navode.
Zatim su, navodno "ignorisanje i preziranje" privrednih interesa hrvatskog naroda u BiH povezali sa problemom Južne interkonekcije, što je očigledno Čovićeva najveća boljka, a što će uskoro biti na dnevnom redu Parlamenta FBiH.
"Područje s hrvatskom većinom stanovništva konačno treba dobiti plin koji bi se plinovodom dopremao iz Republike Hrvatske. Trasa budućeg plinovoda ide zemljištem u vlasništvu Hrvata, a oni će biti i glavni potrošači plina. Hrvatima se, međutim, ne dopušta osnovati kompaniju za upravljanje plinom koji će koristiti, nego na izričit nalog ambasadora SAD-a upravljanje plinovodom daje u nadležnost BH-Gasu d. o. o. sa sjedištem u Sarajevu, a kompanija je u dubokim finansijskim problemima, a uza sve to, u kompaniji ne radi ni jedan Hrvat", navode oni.
Međutim, namjerno zaboravljaju da je dogovorena rekonstrukcija BH-Gasa na način da omogući realizaciju Južne interkonekcije, a što predstavlja prećutni dogovor s HDZ-om kako bi u preduzeće uveli više svojih ljudi.
Dalje HAZU BiH tvrdi da su na sjednici Predstavničkog doma Federacije BiH predstavnici svih hrvatskih stranaka bili protiv odluke o Južnoj interkonekciji, ali su ipak preglasani, što je posve netačna informacija s obzirom na to da su protiv bili samo HDZ-ovi zastupnici, a dok su ostali zastupnici iz hrvatskih stranaka bili suzdržani.
"Bez obzira na to što su vijećnici svih hrvatskih stranaka bili protiv odluke, Hrvati su preglasani kao i toliko puta do sada. Hrvate se isključuje iz donošenja bitnih odluka, njima se rješenja nameću, u njih se nema povjerenja. Ako je veleposlanik nadležan, po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, utvrđivati trasu plinovoda i određivati gdje će biti njegovo sjedište, tko će i kako njime upravljati, bilo bi korektno da je poticao dijalog zainteresiranih strana, da je konsultirao stručnjake i RH koja mora izgraditi oko 70 kilometara plinovoda do granice s BiH. Podsjećamo, druga dva konstitutivna naroda već desetljećima koriste plin, imaju svoje kompanije za upravljanje plinovodom i plinom, ali Hrvatima se uskraćuje čak i to pravo. Ovaj postupak ne doprinosi ravnopravnosti konstitutivnih naroda ni pravu hrvatskoga naroda na razvoj, ni izgradnju dobrosusjedskih odnosa i uspostavljanju suradnje", kazali su.
Ovaj podsjetnik su proslijedili i ka nekoliko institucija, ne navodeći kojim, no cilj im je ukazati na hrvatski stav o poštivanju prava tog naroda u BiH.
"Smatramo da BiH, s više razboritosti i međusobnog povjerenja, može postati iznimno prosperitetna država na Balkanu, na ponos Europe i svijeta, a ovakva kakva je danas, komu je to u interesu, tonut će u sve dublju krizu. Predstavnici međunarodne zajednice s brojnim i neograničenim ovlastima snose veliku odgovornost za ovakvo neodrživo stanje te za ponižavanje i obespravljivanje hrvatskoga naroda. Hrvatima se nudi bolja budućnost, a oduzimaju im se prava u sadašnjosti. O tomu treba govoriti istinu jer uvjereni smo da vlade pojedinih zemalja ne stoje iza politike pojedinaca koji samovoljno obespravljuju, diskriminiraju i ugrožavaju opstanak hrvatskoga naroda u BiH", navode.
U posljednjem dijelu predstavljaju svoje rješenje za ono što su nazvali "krizom".
Nakon svega želimo podsjetiti da se duboka i dugotrajna kriza u višenacionalnoj BiH s tri ravnopravna konstitutivna naroda ne može razriješiti takozvanim građanskim ustrojem jer bi to bila najcrnja unitarizacija koja bi dovela do potpune obespravljenosti Hrvata. Ostvarila bi se totalna podređenost, majorizacija i minorizacija hrvatskoga naroda. Promicatelji tzv. građanske BiH već su skinuli masku, razotkrivena je podvala, prijevara uz pomoć neistinitih, licemjernih riječi i demagoških parola političara koji u mišljenju i djelovanju zauzimaju i nameću ekstremne stavove, rigidnost i isključivost. Bosnu i Hercegovinu tvore tri konstitutivna naroda – subjekta i niko razborit ne vidi njezinu budućnost u unitarizaciji, dominaciji i hegemonizmu jednog naroda. Ni separatizam – odvajanje i zatvaranje – ne rješava krizu, nego još više antagonizira narode, stvara razdor i raspiruje mržnju", naveli su, dodajući:
"Kriza se razrješava i vodi BiH u euroatlantske integracije samo politikom čistih računa, decentralizacijom, stvarnom federalizacijom u kojoj će svi konstitutivni narodi biti uistinu ravnopravni".
Objašnjavaju da u BiH svi konstitutivni narodi moraju živjeti u "slobodi, sigurnosti, imati perspektivnu budućnost".
"U Evropi ima više država koje imaju različitosti kao i BiH pa uspješno funkcioniraju. Zašto se u BiH ustrajava na modelu koji je vodi u sve dublju krizu, a nema političke mudrosti i hrabrosti demokratizirati BiH po modelu koji se uspješno ostvaruje u razvijenim zemljama Evrope. Očekujemo, ova će godina biti prekretnica nabolje jer će mudrost, dijalog, tolerancija, iskustvo, politička kultura i korektnost konačno uspostaviti odnose po mjeri sva tri konstitutivna naroda i građana. Povijesnu se priliku ne bi smjelo propustiti", zaključili su u donesenoj promemoriji.
