Hadžikadunić: Svijet je na raskrsnici, tri žarišta prijete novom velikom sukobu

Redakcija Mostar

Istovremeno, rat u Ukrajini i nestabilnost na Bliskom istoku pokazuju da svijet ulazi u period u kojem bi istovremeno moglo postojati više velikih kriznih žarišta.

Geopolitička situacija u svijetu postaje sve složenija, a Bliski istok ponovo je u centru pažnje. Tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, prijetnje novim ekonomskim mjerama, pitanje Hormuškog moreuza, ali i sve izraženije zaoštravanje odnosa Izraela i Turske otvaraju brojna sigurnosna i politička pitanja.

Istovremeno, rat u Ukrajini i nestabilnost na Bliskom istoku pokazuju da svijet ulazi u period u kojem bi istovremeno moglo postojati više velikih kriznih žarišta. Takav razvoj događaja ne može ostati bez posljedica ni za Evropu, Zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu, posebno kada je riječ o sigurnosti, ekonomiji i međunarodnim odnosima.

Kakvu ulogu Iran danas ima u novoj sigurnosnoj arhitekturi Bliskog istoka, koliko je realan širi sukob, može li Turska biti direktno ili indirektno uvučena u novu eskalaciju te kakva je pozicija SAD-a prema Ankari, za emisiju „7Plus“ govorio je Emir Hadžikadunić, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Maleziji i Iranu, diplomata i profesor na SSST-u.

Hadžikadunić je za „7 Plus“ govorio i o poziciji Zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine u sve složenijim međunarodnim okolnostima, mogućim sigurnosnim posljedicama novih sukoba, ali i o tome koliko je naša zemlja spremna odgovoriti na izazove koji dolaze iz šireg regionalnog i globalnog okruženja.

Tri neuralgične tačke svijeta

Bliski istok ponovo ulazi u period snažnih tenzija, a prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Iranu i poruke o Hormuškom moreuzu dodatno podižu tenzije. Kako tumačite trenutnu situaciju i šta bi moglo uslijediti?

Generalno, cijeli svijet je danas anarhičan. Postoje tri neuralgične tačke na globalnom nivou. Jedna je istočna Evropa, gdje se sudaraju euroazijski i euroatlantski svijet.

Druga neuralgična tačka je Bliski istok. Vi ste to ispravno naglasili. Međutim, na Bliskom istoku imamo nekoliko različitih odnosa i sukobljenih interesa – iransko-američke, iransko-izraelske, iransko-arapske, tursko-izraelske. Ima ih jako puno. Zbog toga je situacija na Bliskom istoku možda mnogo složenija nego ona u istočnoj Evropi.

Postoji i treća neuralgična tačka koja može biti najopasnija, a to je pacifički region, odnosno istočna Azija, gdje bi rivalstvo Kine i Amerike, kako mnogi procjenjuju, moglo obilježiti ovo stoljeće.

Pratimo prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Iranu. Govori o preuzimanju Hormuškog moreuza i tvrdi da on pripada SAD-u. Evo kako to komentariše prof. Hadžikadunić.

Pazite, američki predsjednik je svašta do sada izjavljivao i ne treba sve njegove izjave uzimati za ozbiljno. Rekao je prvo da će Sjedinjene Američke Države preuzeti taj prostor, a onda je povukao tu izjavu. Nešto slično govorio je za Grenland, a slično je govorio i za Kanadu.

Dakle, nije važno šta on retorički govori, mnogo je važnije šta oružane snage Sjedinjenih Američkih Država rade na terenu, ako gledamo sigurnosnu situaciju. On svakako retorički eskalira situaciju na Bliskom istoku. S druge strane, isto možemo primijetiti i kod iranskih zvaničnika.

Oni na tu retoričku eskalaciju uzvraćaju svojom retoričkom eskalacijom. Na svu sreću, bombe trenutno ne padaju. Govori se o ekonomskoj izolaciji i ekonomskom ratu.

Vidjet ćemo gdje će to izaći. Ovo je jedan strukturalni i sistemski poremećaj na Bliskom istoku koji može potrajati izvjesno vrijeme, jer se radi o sukobu oko novog regionalnog poretka.

Koliko bi ova situacija mogla potrajati i postoji li mogućnost da se tenzije uskoro smire, pojašnjava Hadžikadunić.

Pazite, rekao sam na početku. Ovdje imate jako puno suprotstavljenih aktera. Izrael je na jednoj strani, Iran na drugoj.

Ako govorimo o Perzijskom zaljevu, imate tu američko-iranski odnos. Imate također suprotstavljene interese arapskih monarhija, članica GCC-a, kojih je šest, s jedne strane, i Irana s druge.

U posljednje vrijeme aktuelna je tema tursko-izraelskih problematičnih odnosa. To su sve različiti teatri i oni dodatno usložnjavaju situaciju na Bliskom istoku. Ali situacija je takva da je ovo strukturalni sukob. Poredak je poremećen i to već jedno duže vrijeme.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.