Grad Mostar ponovo se oglasio povodom javne polemike s Muftijstvom mostarskim u vezi s izgradnjom zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Mostar i statusom lokaliteta Lakišića harema. U novom saopćenju Grad poručuje da Muftijstvo, kako navode, nije odgovorilo na pitanje koje smatraju ključnim – može li fetva mostarskog muftije Salema Dedovića imati utjecaj na odluke inspekcijskih i pravosudnih institucija.
Grad Mostar ističe da pitanje ne smatra pitanjem vjere niti odnosa prema Islamskoj zajednici, već pitanjem sekularnog pravnog poretka, neovisnosti institucija i jednakosti građana pred zakonom.
„Ima li fetva muftije Salema Dedovića, kojom se vjersko pravno stajalište pokušava javnoj vlasti nametnuti kao obvezujuća pravna činjenica, utjecaj na odluke inspekcija i pravosudnih tijela?“, navodi se u saopćenju Grada.
Iz Grada Mostara poručuju da Muftijstvo ima pravo iznositi svoje stavove o svim pitanjima, ali da ne može govoriti u ime svih građana Mostara.
Ističu kako se pitanja vezana za pravnu i građevinsku dokumentaciju, kao i upravne akte, prema njihovom stavu, ne mogu rješavati saopćenjima, već odlukama nadležnih institucija na osnovu zakona, službene dokumentacije i činjenica.
Grad pritom kritizira ono što naziva pritiscima kroz javna saopćenja i pokušajem da se sadržaj fetve predstavi kao obvezujući za javnu vlast.
Pitanje pravne prirode fetve i njenog mjesta u sudskom postupku već je bilo predmet javne polemike. Muftija Salem Dedović ranije je izjavio da je fetva donesena u okviru važećeg pravnog sistema BiH te da će Muftijstvo poštovati pravomoćnu odluku suda.
U novom saopćenju Grad Mostar posebno se osvrće na poređenje koje je Muftijstvo napravilo između fetve muftije Dedovića i ranije javno iznesenih političkih stavova biskupa Ratka Perića.
Iz Grada navode da smatraju kako ta dva slučaja nisu usporediva. Prema njihovom tumačenju, javno izneseni politički stav vjerskog velikodostojnika predstavlja jedno, dok je drugo dokument koji se, kako tvrde, obraća i muslimanima na odgovornim društvenim i političkim funkcijama i iznosi određeno vjersko-pravno stajalište.
Grad zato problematizira pitanje može li takav dokument imati bilo kakav utjecaj na postupanje javnih službenika koji su, bez obzira na vlastitu vjersku pripadnost, u obavljanju svojih funkcija dužni postupati prema zakonima i službenim dokumentima.
Značajan dio saopćenja odnosi se na pitanje izgradnje nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Mostar.
Grad Mostar navodi da zgrada neće biti srušena niti će gradnja biti zaustavljena zbog postojanja, kako tvrde, pravomoćnog odobrenja za građenje, vlasništva Grada nad predmetnom parcelom te suvlasničkog odnosa Grada prema javnoj ustanovi Hrvatsko narodno kazalište Mostar.
Iz Grada podsjećaju i na odluku Gradskog vijeća od 11. maja 2021. godine, kojom je Grad Mostar prihvatio 50 posto osnivačkih prava nad HNK Mostar, zajedno s pravima i obavezama koje iz toga proizlaze.
U saopćenju se navodi da Grad od tada finansira ustanovu, imenuje članove Upravnog vijeća, daje saglasnost na imenovanje direktora te razmatra i usvaja godišnja izvješća u kojima se navode gradnja i ulaganja u objekt.
„Zakonska je obveza Grada štititi vlastite javne ustanove, njihove interese i imovinu jer su to ujedno i interesi i imovina Grada Mostara“, poručuju iz Grada.
Grad Mostar u nastavku saopćenja otvara i pitanje odluke koju je 10. januara 1997. godine potpisao tadašnji predsjednik Skupštine Opštine Mostar Safet Oručević.
