Socijaldemokratska partija Srbije Rasima Ljajića, koja je dio vladajuće većine u Beogradu, protiv je. Oni su objavili da je Ljajić zatražio poseban razgovor s faktičkim šefom Šapiću, Aleksandrom Vučićem.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić podnio je u četvrtak službenu inicijativu za izgradnju spomenika osuđenom ratnom zločincu i četničkom vođi Draži Mihailoviću u parku Terazijska terasa, u centru Beograda.
- Inicijativu sam podnio jer smatram da čovjek kome su dvije od najvećih sila u borbi protiv fašizma i nacizma, SAD i Francuska, dodijelile najviše državno odlikovanje, to zaslužuje - izjavio je Šapić te dodao kako je inicijativa važno zbog nacionalnog pomirenja.
Socijaldemokratska partija Srbije Rasima Ljajića, koja je dio vladajuće većine u Beogradu, protiv je. Oni su objavili da je Ljajić zatražio poseban razgovor s faktičkim šefom Šapiću, Aleksandrom Vučićem.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) prošle je sedmice izrazio zabrinutost zbog mogućeg podizanja spomenika četničkom vođi Draži Mihailoviću, ističući kako će se to negativno odraziti na proces pomirenja Srba, Hrvata i Bošnjaka.
Protiv inicijative je i Socijalistička partija Ivice Dačića.
Bez SPDS-a i SPS-a, vladajuća većina u Skupštini Beograda nema dovoljno ruku za izglasavanje Šapićeve inicijative.
Osim ako im se ne pridruže neki gradski vijećnici iz "opozicije".
No beogradski gradonačelnik smatra kako njegova inicijativa predstavlja ispravljanje historijske nepravde, te da Mihailović konačno treba imati spomenik u Beogradu, i to na dostojanstvenom mjestu u centru grada, prenosi Beoinfo.
- Srbija je uvijek bila antifašistička zemlja, mi se danas trebamo ponositi što smo imali dva antifašistička pokreta - istaknuo je Šapić koji je također podsjetio da je 2003. usvojen zakon kojim su ravnogorski i partizanski pokret izjednačeni.
Dragoljub Draža Mihailović osuđen je 1946. godine na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, nakon čega je strijeljan.
Viši sud u Beogradu rehabilitirao ga je u maju 2015. godine, ističući da je suđenje Mihailoviću bio političko-ideološki proces komunističkog režima, ali da sudsko vijeće nije bilo nadležno baviti se utvrđivanjem činjenica je li bio ratni zločinac.
