Deseci ljekara iz kliničkih centara i kantonalnih bolnica u Federaciji Bosne i Hercegovine rade u privatnim zdravstvenim ustanovama. Najviše je hirurga, ali i dijagnostičara, internista, radiologa, pedijatara..., koji, nakon odrađenih osam sati rada u javnoj zdravstvenoj ostanovi odlaze raditi u privatne ordinacije, poliklinike, bolnice.
Razlozi su uglavnom nezadovoljstvo doktora plaćama koje dobijaju u javnim zdravstvenim ustanovama, ali i nedostatak kadra, naročito specijalista, pa privatne ustanove takve doktore dočekuju raširenih ruku i izdašno plaćaju.
Nisu rijetki ni slučajevi da ljekari čak iz jednog kantona odlaze u drugi kako bi radili u privatnoj ustanovi.
Dopunski rad nigdje nije zabranjen
Iako svako, pa i ljekar, nakon završenog radnog, svoje slobodno vrijeme može provesti kako on to želi, pacijenti s pravom negoduju i pitaju - zašto se doktor koji je sposoban nastaviti raditi i nakon osam sati ne angažuje u javnoj ustanovi u cilju smanjenja listi čekanja za preglede, umjesto da mu se dozvoljava rad kod privatnika?
Preduge liste čekanja na preglede, naročito radiološke, gorući su problem javnog zdravstva u FBiH. Mnogi građani su mišljenja da bi zabrana ili reduciranje rada ljekarima u privatnim te njihovo dodatno angažiranje u javnim ustanovama, riješila probleme listi čekanja.
Kako kažu, ta bi mjera osnažila javni zdravstveni sistem jer kraće čekanje na preglede znači brže postavljanje dijagnoza i bolji ishod liječenja.
Kada je riječ o dopunskom radu ljekara, Ljekarska komora FBiH pristupila je izmjenama Pravilnika na način da ga dodatno liberalizuje, odnosno da se ljekarima dozvoli dopunski rad u dvije ustanove, naravno uz saglasnost poslodavca.
Dopunski rad, prema riječima dr. Rifata Rijada Zaida, predsjednika Komore, ne bi trebao da prelazi 30 posto rada u javnoj ustanovi u kojoj je ljekar zaposlen.
- Tamo gdje ne bude dozvole poslodavca, ljekar neće ni raditi. I u ovom slučaju poštovali smo praksu zemalja u Evropskoj uniji na način da smo prepisali iskustva država koje imaju daleko više ljekara nego BiH, ali su svojim stručnjacima dozvolili da u slobodno vrijeme rade u drugim zdravstvenim ustanovama. Kod nas je specifično to što smo zemlja sa najmanjim brojem ljekara i na neki način smo željeli omogućiti da male sredine priušte sebi ljekare iz raznih specijalizacija - navodi Zaid.
Iz Ljekarske komore poručuju kako ne postoji ni zakonska niti ljudska mogućnost da se ljekarima, u smislu dopunske djelatnosti, zabrani rad u drugim ustanovama.
- To naprosto nigdje u svijetu nije zabranjeno. Nedavno su u Sloveniji pokušali zabraniti dopunski rad doktorima, što je protumačeno kao potpuna zabrana takve vrste rada. Pokušalo se striktno odrediti gdje ljekari mogu dopunski raditi. Imamo konkretne primjere od Austrije do Skandinavije, Amerike, Kanade te konkretne odgovore na ta pitanja od strane predsjednika Ljekarske komore SAD, tako da smo potpuno informisani i protiv da se ljekarima zabrani dopunski rad u njihovo slobodno vrijeme - ističe Zaid.
No građani sve češće postavljaju pitanja o kvaliteti zdravstvene usluge koju dobijaju od ljekara koji rade na više mjesta.
