Više nije ni vijest da je zrak u Sarajevu enormno zagađen kao i to da zauzimamo neslavno prvo mjesto svjetske liste zagađenja. Vlast bez konkretnih mjera u godinama za nama, pa građani prepušteni tek preporukama. Ističu da je mnogima zdravlje već narušeno.
Zrak u glavnom gradu BiH ponovo je označen kao opasan, a u pojedinim dijelovima i veoma opasan. Građani su svjesni rizika, ali i zasićeni dugogodišnjim problemom zagađenja. Preporuka se pokušavaju pridržavati, ali posljedice po zdravlje mnogi već osjećaju.
Anketa:
"Grozno stvarno ovo ne znam kako. Prvi put sam izašla iz kuće, grozno...", "U kući sam, ne izlazim i tako", "Trudim se što manje biti na ulici kad je ovakvo vrijeme, ali ne osjećam ništa posebno, moram to priznati", "Svi smo mi hronični bolesnici, evo i ja sam i svi. Trudimo se, šta znam, moramo izać napolje, moramo obaviti račune i to, nekad stavimo masku, nekad ne stavimo. Bilo je ovog, ali vjerujte da nije bilo ovoliko koliko je sad. Zgrade se grade, Bože sačuvaj, a nemamo parka za djecu, nemamo mi gdje da izađemo da prošetamo da izađemo".
Građani priznaju da su i sami dio problema, a svjesni su da cijenu plaćaju zdravljem. Rizik od respiratornih i plućnih bolesti raste, a prema podacima zdravstvenih organizacija, u BiH od posljedica zagađenog zraka godišnje umire više od 3.000 ljudi.
"Sami smo sebe zagadili, sami smo sebe zaglavili. Nerješavanje problema grijanja u Kantonu Sarajevo, dakle, koji je katastrofa, možemo to slobodno reći ovdje se spaljuje ovdje se ne loži i naravno višak automobila koji bukvalno prijete da kontra Arhimedovog zakona zaglave i saobraćaj u mirovanju, ali i saobraćajnu fluktuaciju", kazao je Vedran Zubić, profesor geografije.
Uz ložišta i saobraćaj, problem dodatno pogoršava nekontrolisana urbana gradnja. Kratkoročne mjere poput zamjene ložišta i kontrole goriva mogu pomoći, ali dugoročna rješenja zahtijevaju izmjene urbanističkih planova.
