Sankcije Moskvi primoravaju Beograd da iznese planove za slabljenje naftnih i plinskih veza sa tradicionalnim saveznikom.
Srbija razmatra mogućnost preuzimanja većinske kontrole nad NIS-om, svojom glavnom naftnom kompanijom, od ruskog Gaspromnjefta jer žuri da se zaštiti od utjecaja sankcija Moskvi, rekao je predsjednik te balkanske zemlje.
Beograd također priprema još pola tuceta projekata za diverzifikaciju izvora energije u zemlji, uključujući bližu saradnju sa Mađarskom, u pokušaju da smanji svoju zavisnost od Rusije, rekao je Aleksandar Vučić.
"Sludo je što ranije nismo razmišljali o povezivanju i izgradnji ove infrastrukturne mreže", rekao je Vučić. "Nismo imali naviku ratova u Evropi, ali sada je drugačije. Gotovo sve se promijenilo. Zato nam se žuri", piše Financial Times.
Kupovina od strane Moskve srbijanskih operatera za skladištenje plina i rafinerije nafte i nedavni neuspjeh Beograda da osigura dugoročne alternativne snabdijevanje, ostavili su zemlju bez izlaza na more izloženom pošto je EU ciljala rusku energiju nakon invazije na Ukrajinu. Posljednjih godina Srbija je uvozila sav svoj plin i do polovine nafte iz Rusije.
Od decembra sankcije EU znače da će Hrvatskoj biti zabranjeno da transportuje pošiljke ruske nafte u Srbiju. A ako Brisel poništi izuzeće od ruske zabrane vlasništva, glavnoj beogradskoj naftnoj kompaniji NIS više neće biti dozvoljeno da posluje sa subjektima EU; ovo bi efektivno zaustavilo njegove operacije jer svu naftu Srbija prima preko hrvatskog Jadranskog naftovoda (JANAF).
Prema tri izvora koji poznaju situaciju, nekoliko grupa, uključujući Vladu Srbije i mađarsku energetsku kompaniju MOL, razmatrana je kupovinu kontrolnog paketa od većinskog vlasnika Gaspromnjefta, iako su pregovori o prodaji zaustavljeni. MOL je odbio da za Financial Times da komentar.
