Stručnjaci, poput Jasmina Mujanovića iz New Lines Institutea, ocijenili su ovu posjetu kao „veliku promociju“ za Dodika i njegovu politiku.
Milorad Dodik, bivši lider bosanskih Srba, posjetio je Vašington nakon što je američka administracija u oktobru prošle godine ukinula sankcije njemu i desetinama njegovih saveznika i rodbine, prenosi The Financial Times. Sankcije su ranije uvedene zbog korupcije i podsticanja separatizma koji je mogao destabilizirati Bosnu i Hercegovinu.
Tokom posjete, Dodik se susreo sa Karoline Leavitt, glasnogovornicom Donalda Trumpa, te se fotografisao s njom i drugim visokim zvaničnicima bosanskih Srba. U rijetkom intervjuu za međunarodne medije, Dodik je izjavio da ima „visoka očekivanja“ od Trumpa i da ga ohrabruje američki slogan „America First“.
„Kada on kaže Amerika Prvo, to nas ohrabruje da kažemo Rs prvo“, rekao je Dodik, ponovivši svoje zahtjeve za nezavisnošću Rs, entiteta koji je više od dvije decenije vodio, prvo kao premijer, a potom i kao predsjednik. Dodik je naveo da je cilj njegove posjete da traži podršku za definisanje statusa Rs.
Administracija Trumpa ukinula je sankcije nakon što je Dodik pristao da poštuje odluku bosanskog suda i odstupi sa mjesta predsjednika Rs, čime je okončana duboka politička kriza u zemlji izazvana njegovim odbijanjem da se povuče. Ipak, posjeta Vašingtonu sugeriše da Dodik nema namjeru da se povuče iz politike niti da odustane od svojih separatističkih zahtjeva, koji prijete stabilnosti u multietničkoj zemlji u kojoj je tokom rata 1992–1995. ubijeno više od 100.000 ljudi.
Dodik je tokom intervjua kritizirao Dejtonski mirovni sporazum, nazivajući ga „nesposobnim za spasavanje“, te je napao visokog predstavnika Christiana Schmidta, tvrdeći da on „nema legitimitet“ u BiH. Dodatno, u svom izlaganju prikazao je bosanske Srbe kao hrišćane pod prijetnjom, tvrdeći da vlast u zemlji, prema njegovim riječima, vode „muslimani“. Delegacija je distribuirala letak pod nazivom „Sukob civilizacija u Bosni i Hercegovini“, što odražava tezu Samuela Huntingtona da bi sukobi nakon Hladnog rata bili vođeni kulturnim i vjerskim razlikama.
Tvrdnje o progonu hrišćana imaju snažan odjek u Trumpovom drugom mandatu, budući da je američki predsjednik proglasio zaštitu hrišćana širom svijeta jednom od svojih prioritetnih politika. U decembru prošle godine, američke snage izvele su napade u sjeverozapadnoj Nigeriji, gdje je Trump tvrdio da je u toku „genocid“ nad hrišćanima.
Američki senator Jeanne Shaheen, vodeća demokratska članica Odbora za vanjske poslove Senata, kritizirala je odluku Trumpove administracije da ukine sankcije Dodiku, navodeći da je on koristio separatističku retoriku i ugrozio integritet Dejtonskog sporazuma. Michael Murphy, bivši američki ambasador u BiH, rekao je da se Dodik osjeća „ohrabreno“ i da odluku administracije tumači kao potvrdu svoje vizije i političkog pravca.
Tokom boravka u Vašingtonu, delegacija Rs prisustvovala je Nacionalnom doručku za molitvu, gdje je Dodik imao priliku da se susretne i fotografiše s američkim zvaničnicima, uključujući Petea Hegsetha, ministra odbrane SAD-a, predsjednika Predstavničkog doma Mikea Johnsona i bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna. Stručnjaci, poput Jasmina Mujanovića iz New Lines Institutea, ocijenili su ovu posjetu kao „veliku promociju“ za Dodika i njegovu politiku, te je istaknuto da se on i njegova delegacija prikazuju kao dio međunarodne mreže ekstremne desnice, koja teži promjeni međunarodnog poretka.
Posjeta Vašingtonu dolazi nekoliko dana prije parcijalnog ponovnog održavanja predsjedničkih izbora u Rs, koji su zakazani nakon što je novembarski glas bio obilježen neregularnostima. Analitičari, poput Adnana Ćerimagića iz European Stability Initiative, tvrde da Dodik i dalje kontroliše političku scenu i koristi međunarodne kontakte da prisili međunarodnu zajednicu na pregovore o Dejtonskom sporazumu, dok istovremeno njegovi saveznici u Moskvi i Budimpešti pružaju podršku njegovim ciljevima.
