Ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da bi, bez uloge turskog predsjednika i Turske kao domaćina, bivši američki predsjednik Donald Trump vjerovatno ne bi učestvovao na predstojećem NATO samitu koji se 7. i 8. jula održava u Ankari, javlja Anadolu.
Kako je naglasio tokom razgovora za turske medije u Moskvi, upravo je politička i diplomatska težina Ankare bila ključna da se osigura prisustvo važnih međunarodnih aktera. “Da nije bilo našeg predsjednika i Turske, Trump ne bi došao i praktično bi poručio da samitu ne pridaje značaj”, rekao je Fidan.
Govoreći o posjeti Rusiji, Fidan je ocijenio da u bilateralnim odnosima Moskve i Ankare nema većih problema koji bi remetili saradnju, te da obje strane nastavljaju koordinaciju u brojnim regionalnim i globalnim pitanjima.
Istakao je da se odnosi razvijaju kroz redovne kontakte i međusobne posjete, bez značajnih promjena u dinamici, uz ocjenu da postoji visok nivo međusobnog razumijevanja čak i u periodima neslaganja.
Prema njegovim riječima, razgovori u Rusiji obuhvatili su “vrlo složena i osjetljiva pitanja”, ali i potvrdili spremnost obje strane na nastavak saradnje. Fidan je naglasio da se odnosi grade na “posebnom nivou povjerenja” između dvije zemlje, uz jasne političke ciljeve lidera.
Osvrćući se na rat između Rusije i Ukrajine, Fidan je naveo da stav Moskve ostaje nepromijenjen, posebno u vezi s pitanjem teritorijalnog statusa Donjecka, što Rusija, prema njegovim riječima, smatra ključnim za bilo kakav dogovor.
Govoreći o regionalnim inicijativama, Fidan je istakao značaj mehanizma “3+3” za Južni Kavkaz, u kojem učestvuju Turska, Rusija, Azerbejdžan, Iran, Armenija i Gruzija. Prema njegovoj ocjeni, riječ je o okviru koji bi mogao unaprijediti saradnju i stabilnost u regionu, ali je upozorio da i dalje postoje ozbiljne prepreke i duboko nepovjerenje među pojedinim državama.
Dodao je da se paralelno razvijaju i infrastrukturni i ekonomski projekti, uključujući jačanje takozvanog Srednjeg koridora, te da postoji potencijal za jačanje regionalne povezanosti i trgovine.
U kontekstu odnosa s Armenijom, Fidan je rekao da su u posljednjem periodu napravljeni važni koraci ka normalizaciji, uključujući otvaranje direktnih kanala komunikacije i trgovine, te ocijenio da je proces ušao u novu fazu u kojoj su dalji koraci mogući ako se ispune politički uslovi.
Kada je riječ o pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, turski ministar je naveo da su postignuti određeni principi dogovora, ali da i dalje ostaju otvorena tehnička pitanja, posebno u vezi s obogaćenim uranijumom, njegovim skladištenjem i kontrolom.
Fidan je istakao da su pregovori dodatno usložnjeni nedostatkom povjerenja i sigurnosnim okolnostima, uključujući regionalne sukobe, što je usporilo komunikaciju između strana.
Govoreći o Izraelu, Fidan je ponovio stav da njegova politika u regionu ima sve veće međunarodne posljedice, ocijenivši da izraelske akcije doprinose destabilizaciji i povećavaju tenzije širom Bliskog istoka.
Dodao je da je pitanje Gaze djelimično potisnuto zbog šireg regionalnog konflikta, ali da se i dalje vodi diplomatski proces s ciljem postizanja okvirnog dogovora uz uključivanje relevantnih institucija.
Na kraju, Fidan je naglasio da se pripreme za NATO samit u Ankari odvijaju intenzivno, te da će skup otvoriti važna pitanja odnosa unutar saveza, posebno između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih partnera.










