FAZ: U BiH Putin pobeđuje, Erdogan gubi

politicki.ba

Visoki predstavnik ponovo je posegnuo za Bonskim ovlastima. Njemački list ga oštro kritizira.

"Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i bošnjački političar Bakir Izetbegović imaju dugi niz godina bliske veze, kako u političkom, tako i privatno. Jedan redovno podržava izbornu kampanju drugog, a kada se prošle godine udala Izetbegovićeva kćerka Jasmina, Erdogan je naravno bio počasni gost", piše Michael Martens, novinar  Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ).

Početkom septembra turski predsjednik je ponovo došao u Sarajevo kako bi pojačao svog štićenika iz Bosne i Hercegovine uoči nedjeljnih izbora. Kao i uvijek u glavnom gradu BiH, Erdogan je posjetio mezar Bakirovog oca Alije, koji je preminuo 2003. godine. Ali pomoć za kampanju je nestala.

U Bosni ne postoji šef države, već troglavo državno Predsjedništvo, u kojem sva tri "konstitutivna naroda" u zemlji - Bošnjaci, Srbi i Hrvati - mogu formalno birati predstavnika. Izetbegović, koji je na čelu Stranke demokratske akcije koju je osnovao njegov otac i koja je ukorijenjena u liberalnom islamu, prijavio se za bošnjačko mjesto.

Njegovog najvažnijeg protukandidata, socijaldemokratu Denisa Bećirovića, podržala je koalicija jedanaest stranaka. Ovo je još jedan razlog zašto je Erdogan u Sarajevu optužio Zapad da suprotstavlja bosanske muslimane jedni drugima kako bi lakše vladali nad njima. Međutim, prema preliminarnim rezultatima, Bećirović je dobio više od 55 posto glasova Bošnjaka, dok je Izetbegović, koji je bio na glasu da je korumpiran, dobio samo 38 posto.

Još jedan nacionalista bio je uspješniji: Milorad Dodik, najmoćniji lider bosanskih Srba od kasnih 1990-ih. I on ima stranog pokrovitelja, a to je Vladimir Putin. Ruski predsjednik je sredinom septembra primio svog štićenika u Moskvi i dao nedvosmislenu preporuku za izbore.

Naime, Dodik je u nedjelju izabran za predsjednika bosanske Republike Srpske. Preovladala je i njegova kandidatkinja za mjesto u Predsjedništvu BiH Željka Cvijanović. Ona, kao i on, zagovara kurs koji nastoji oslabiti i potkopati Bosnu gdje god je to moguće.

Ali kada se žale na snagu nacionalista, ljudi često gube iz vida da u BiH postoje i uspješne umjerene snage - vidi Bećirović. Na regionalnom nivou posebno, u bosanskim kantonima, šarene koalicije vladaju godinama i mijenjaju jedna drugu u mirnim prijenosima vlasti. U tom smislu, izborna posmatračka misija ODIHR Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju izrazila se, uprkos nekim kritikama: izbori su generalno dobro organizirani, "efikasni i transparentni", osnovne slobode biračkog tijela su bile poštovane.

Izborno veče zasjenilo je pritisak Christiana Schmidta. Bivši federalni ministar poljoprivrede iz CSU-a vodi instituciju koja je jedinstvena u svijetu, ured "Visokog predstavnika međunarodne zajednice" (OHR), koji je nastao neposredno nakon završetka rata 1995. godine. Visoki predstavnik ima ovlasti pomoću kojih dekretom može potkopati demokratske procese. Schmidt, advokat, sada je koristio ova punomoćja.

Nakon zatvaranja biračkih mjesta, on je proglasio uredbe o izmjenama i dopunama izbornog zakona i sastava parlamenta u BiH. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija pohvalile su taj potez preko svojih ambasada u Sarajevu, kao i hrvatski premijer Andrej Plenković. U međuvremenu, predstavništvo EU je jasno stavilo do znanja da Schmidtove intervencije, koje se mogu razumjeti samo uz detaljno poznavanje bosanskog ustava, nisu odobrene.

Bilo je i drugih kritika. Adi Cerimagić, stručnjak za Bosnu i Hercegovinu u think tank-u Evropske inicijative za stabilnost, kaže za FAZ: 

"Schmidtova implementacija ustavnih i izbornih promjena sat vremena nakon zatvaranja birališta predstavlja duboko nepoštovanje potez jednog neodgovornog čovjeka s autoritarnim ovlastima. Njegova odluka ne spašava Bosnu i Hercegovinu, već povećava dvije glavne prijetnje njenoj državnosti i miru.

Prva prijetnja su ljudi 'koji dovode u pitanje da Bosna može funkcionirati kao stabilna, evropska, multietnička federalna demokratija'. 

Druga opasnost je izolacija zemlje od EU, jer se sada ponovo jača utisak da BiH nije spremna za približavanje. 

Schmidtova odluka zasjenila je ono što je trebalo biti proslava velikih dostignuća: BiH je konkurentno i demokratski održala svoje devete opće izbore od kraja rata. Koliko bi zemalja u Evropi koje su doživjele rat 1990-ih moglo održati ove vrste izbora na cijeloj svojoj teritoriji 2022. godine? Gruzija i Moldavija, na primjer, nisu", kaže Ćerimagić za FAZ.

Samir Beharić iz think tanka Balkan Forum ima sličan stav: 

"Bez obzira na Schmidtove namjere, tajming ove odluke nije mogao biti lošiji. OHR je odluku nametnuo odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta za vrijeme prebrojavanja glasova. Ovo šalje loš signal biračima koji su dan proveli na biračkim mjestima glasajući".

Marko Prelec iz think tanka Međunarodne krizne grupe, s druge strane, naglašava da uredbe treba gledati u kontekstu međunarodne politike od ruske invazije na Ukrajinu. 

"Novi visoki predstavnik – koji bi zapravo trebao biti samo administrator – intervenirao je već šest puta. Trenutna sedma intervencija nije najmanje namjera da ograniči mogućnosti blokiranja bosanskih političara", ocijenio je on, prenosi Martens u svom tekstu za FAZ.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.