Nakon gotovo pet godina provedenih u Sarajevu, Christian Schmidt napušta funkciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Schmidt je o svojoj odluci unaprijed obavijestio Frankfurter Allgemeine Zeitung u nedjelju. Bivši njemački ministar poljoprivrede planira zvanično objaviti odluku u utorak pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija u Njujorku, gdje će predstaviti svoj polugodišnji izvještaj o sigurnosnoj situaciji u području za koje je nadležan.
Prema saopćenju koje je Ured visokog predstavnika u Sarajevu unaprijed dostavio Frankfurter Allgemeine Zeitungu, Schmidt je „lično odlučio okončati svoju službu za provedbu mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini“. Od završetka rata 1995. godine OHR je zadužen za nadzor nad bosanskohercegovačkim mirovnim procesom. Schmidt je naveo da je od Vijeća za provedbu mira zatražio da započne potragu za njegovim nasljednikom. U tom vijeću zastupljeno je 55 država i organizacija, među kojima prije svega Sjedinjene Američke Države i mnoge članice Evropske unije.
Schmidt je izjavio da će nastaviti obavljati funkciju dok ne bude dogovoren njegov nasljednik. To se može razumjeti kao svojevrsna poruka Sjedinjenim Američkim Državama, koje navodno mjesecima iza kulisa rade na uklanjanju Christiana Schmidta i već imaju spremnog nasljednika. Unutar Vijeća za provedbu mira, međutim, Sjedinjene Američke Države, barem teoretski, ne mogu same donositi odluke. Schmidt je također izjavio da se nadao da će biti posljednji visoki predstavnik u Bosni. Međutim, kako Bosna još mora provesti važne reforme, ova funkcija ostaje „nezamjenjiva“, rekao je političar.
Tome se usprotivio austrijski diplomata i bivši glavni pregovarač Evropske unije za Balkan Wolfgang Petritsch, jedan od Schmidtovih prethodnika na funkciji visokog predstavnika. Prema Petritschu, više od tri decenije nakon završetka rata više ne postoji razlog za održavanje institucije koja je od početka bila zamišljena samo kao prijelazno rješenje. Preostale reforme jednako bi se mogle završiti kroz pregovore Bosne i Hercegovine o pristupanju Evropskoj uniji, koji su već godinama blokirani, rekao je Petritsch.
Povlačenje iz OHR-a nije dobrovoljno
Christian Schmidt najavio je povlačenje s funkcije visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Bivši njemački ministar poljoprivrede unaprijed je u nedjelju obavijestio Frankfurter Allgemeine Zeitung da će podnijeti ostavku. Nakon gotovo pet godina, „Christian Schmidt je lično odlučio okončati svoju službu za provedbu mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini“, navodi se u saopćenju koje je dostavio njegov ured, OHR.
Schmidt je dodatno naveo da će ostati na funkciji dok ne bude pronađen nasljednik.
Ured visokog predstavnika postoji od završetka rata u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. godine, odnio više od 100.000 života i raselio milione ljudi. Zadatak visokog predstavnika je nadzor nad poslijeratnim poretkom i osiguravanje provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je uz američko posredovanje okončan rat.
O Schmidtovom skorom odlasku već se neko vrijeme govori u diplomatskim krugovima u Sarajevu, kao i u bosanskohercegovačkim medijima. Ako do toga dođe, primopredaja funkcije neće biti dobrovoljna niti će se dogoditi u trenutku koji je Schmidt sam izabrao. Mjesecima Sjedinjene Američke Države sve oštrijim tonom zahtijevaju — a prema reakciji Schmidta izgleda i u formi ultimatuma — da što prije napusti funkciju. Vašington navodno želi postaviti „upravljivijeg“ nasljednika.
Izvještaj s neuobičajeno oštrim upozorenjem
Schmidt bi u utorak u Njujorku trebao predstaviti svoj redovni šestomjesečni izvještaj o Bosni i Hercegovini pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija. Prema nacrtu izvještaja upućenog generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterresu, koji već danima kruži zapadnim ambasadama u Sarajevu, Schmidt neuobičajeno oštro upozorava na prijeteći kolaps Bosne i Hercegovine i „demontažu“ države.
U središtu tih upozorenja nalazi se politika Rs, entiteta bosanskih Srba koji je i dalje međunarodno priznat kao dio Bosne i Hercegovine. Tamo dugogodišnji predsjednik Rs i lider vlasti Milorad Dodik nastavlja dominirati političkom scenom, iako mu je prema odluci ustavnog suda godinama zabranjeno obavljanje javnih funkcija.
Dodik, blizak saveznik Vladimira Putina i jedan od rijetkih evropskih političara koji je prisustvovao smanjenoj vojnoj paradi u Moskvi 9. maja, ranije je zbog svoje secesionističke retorike uvijek nailazio na protivljenje i Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Međutim, pod predsjednikom Donaldom Trumpom Vašington je odustao od tog transatlantskog konsenzusa. Američke sankcije protiv Dodika, njegovih najbližih saradnika i članova porodice ukinute su u oktobru 2025. godine bez objašnjenja. Prije toga Dodik je intenzivno ulagao u lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama. Najstariji Trumpov sin Donald Trump Jr. nedavno je posjetio sjedište Vlade Rs u Banjoj Luci, a MAGA aktivisti planiraju tamo organizovati investitorsku konferenciju.
Iako Schmidt u izvještaju generalnom sekretaru UN-a ne spominje Dodika imenom, navodi da on dovodi u pitanje „teritorijalni integritet“ Bosne i Hercegovine. Schmidt također upozorava na „sve konfrontirajuću političku retoriku koja otvoreno cilja (muslimanske) Bošnjake na etničkoj i vjerskoj osnovi“. Bosna i Hercegovina je, tvrdi on, praktično postala „talac“, prije svega Rs.
Kao primjere Schmidt navodi sprečavanje imenovanja novih sudija Ustavnog suda, blokiranje gornjeg doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i finansijsko iscrpljivanje institucija na državnom nivou, čiji budžeti nisu povećavani deset godina i samim tim su faktički smanjeni.
Prema Schmidtu, hronični finansijski nedostaci koje je politički proizveo Dodik pogađaju, između ostalog, vojsku, policiju i javni servis, čiji je rad ugrožen. Schmidt govori o „postepenoj demontaži“ Bosne i Hercegovine.
On također indirektno kritikuje Hrvatsku i hrvatske političke aktere u Bosni i Hercegovini. Rasprave o uspostavljanju posebne teritorijalne jedinice za Hrvate u BiH — takozvanog „trećeg entiteta“ — opisane su kao „pokušaji podjele Bosne po etničkim linijama“. Narativi koji Bosnu prikazuju kao „mjesto sukoba civilizacija, u kojem je kršćanstvo posljednjih trideset godina pod napadom radikalnog islama“, služe istoj svrsi. Suština takvih tvrdnji, tvrdi Schmidt, jeste pokušaj „uništavanja multietničkog, multireligijskog i multikulturnog karaktera Bosne“.
Kakve interese ima jedna američka kompanija
Schmidtovo uklanjanje pod američkim pritiskom možda se vremenski poklapa s planom koji promovišu osobe bliske Trumpu. Dosad malo poznata američka kompanija, kojom upravljaju poduzetnici povezani s Trumpom, želi izgraditi gasovod od LNG terminala na hrvatskoj obali prema Bosni i Hercegovini, kojim bi tekao američki gas dobijen frakingom. Planirana je i izgradnja elektrana na gas, iako postoje sumnje u njihovu ekonomsku isplativost.
Dodik, koji inače kao Putinov saveznik blokira gotovo sve američke planove u Bosni i Hercegovini, preko svoje stranke u potpunosti podržava ovaj projekat. Ne može se dokazati da je Vašington zauzvrat obećao uklanjanje njegovog „arhineprijatelja“ Schmidta — kojeg Dodik i njegovi saveznici iz Moskve nazivaju „gauleiterom“. Ali, kako navodi jedan izvor, „u sadašnjim okolnostima“ to je daleko od puke spekulacije.
Hoće li američka kampanja za uklanjanje Schmidta — koju je jedan posmatrač opisao kao „berserkersku“ — uspjeti, zavisit će i od reakcije država članica Evropske unije, prije svega Njemačke.
Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, austrijski diplomata koji je bio i glavni pregovarač Evropske unije tokom NATO rata protiv Srbije 1999. godine, izjavio je za Frankfurter Allgemeine Zeitung da ni Sjedinjene Američke Države ne mogu jednostrano — a posebno ne protiv Evropske unije — odlučiti ko će biti visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
„Nadležno tijelo ostaje Vijeće za provedbu mira“, rekao je Petritsch.
To tijelo čini 55 država i organizacija koje podržavaju mirovni proces u Bosni i Hercegovini. Osim brojnih država Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, u njemu učestvuju i Kanada, Rusija i Turska.
Protiv jedinstvenog otpora tog vijeća Sjedinjene Američke Države ne bi mogle uspjeti, barem ne regularnim metodama. Ostaje pitanje, međutim, jesu li Njemačka i druge države Evropske unije spremne upravo sada ulaziti u novi sukob s Vašingtonom — i to zbog onoga što se može činiti sporednim pitanjem.
Petritsch također postavlja pitanje da li je uopće potrebno produžavati postojanje OHR-a, institucije sa sjedištem u Sarajevu koju još vodi Schmidt.
Zatvaranje OHR-a godinama se predstavlja kao cilj. Prema Petritschu, to bi sada konačno bilo moguće.
„Mogao bi se zatvoriti OHR i preostali zadaci — poput rješavanja pitanja državne imovine — prebaciti u pojedina pregovaračka poglavlja procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Tada OHR više ne bi bio potreban, a uslovljavanje bi se i dalje moglo zadržati“, rekao je Petritsch.
