Evropski sud otvorio put za zabranu aplikacija koje upozoravaju na radare

Redakcija Mostar

Nova presuda omogućava državama EU da pokrenu postupke protiv pružalaca usluga poput Blitzer.de i Ooono, ali za vozače se za sada ništa bitno ne mijenja.

Presuda Evropskog suda pravde mogla bi značajno promijeniti način na koji države Evropske unije tretiraju aplikacije i uređaje koji vozače upozoravaju na policijske radare i saobraćajne kontrole. Iako odluka za sada ne donosi velike promjene za korisnike ovih servisa, otvara mogućnost da se u budućnosti pod znatno većim pritiskom nađu kompanije koje ih pružaju.

Riječ je o popularnim servisima kao što su Blitzer.de, Ooono i slične platforme koje vozačima u realnom vremenu šalju upozorenja o lokacijama radarskih kontrola, policijskih patrola i drugih saobraćajnih događaja.

Evropski sud pravde u Luksemburgu presudio je da države članice EU, pod određenim uslovima, imaju pravo zakonski intervenirati i pokretati postupke direktno protiv pružalaca ovakvih usluga, čak i kada se njihove kompanije nalaze u drugoj državi članici Unije.

Odluka predstavlja značajan zaokret u dosadašnjoj praksi. Do sada su se kazne i kontrole uglavnom odnosile na same vozače koji koriste aplikacije tokom vožnje, dok nova presuda državama otvara mogućnost da djeluju protiv samih kompanija i, ukoliko procijene da za to postoje razlozi, zabrane njihov rad ili ograniče pružanje usluga.

Izuzetak od evropskog pravila

U središtu sudskog postupka našli su se predmeti C-188/24 i C-190/24, koji se odnose na sistem Coyote, aplikaciju koja korisnike obavještava o saobraćajnim događajima i policijskim kontrolama.

Na unutrašnjem tržištu Evropske unije uglavnom važi načelo da se digitalne usluge regulišu prema zakonima države u kojoj kompanija ima sjedište. Međutim, Evropski sud sada je precizirao da države članice mogu odstupiti od tog pravila ako smatraju da su određene mjere neophodne radi zaštite javnog reda ili javne sigurnosti.

Time je praktično otvoren put nacionalnim vlastima da, pod određenim okolnostima, ograniče ili zabrane širenje informacija o pojedinim saobraćajnim kontrolama.

Francuski model dobio podršku suda

Povod za sudski postupak bila je praksa u Francuskoj, gdje vlasti u pojedinim situacijama imaju pravo uspostaviti vremenski i teritorijalno ograničene zone unutar kojih je zabranjeno dijeljenje informacija o policijskim kontrolama.

Evropski sud ocijenio je da su takve mjere u skladu s evropskim pravom, ali je istovremeno naglasio da države moraju poštovati stroge proceduralne standarde kako bi njihove odluke bile pravno valjane.

Presuda se stoga ne odnosi samo na radarske kontrole, već predstavlja i važan presedan za regulisanje digitalnih usluga u Evropskoj uniji.

Šta se mijenja za vozače?

Za same vozače, barem zasad, nema značajnih promjena.

U Njemačkoj je korištenje aplikacija koje tokom vožnje upozoravaju na radare već godinama zabranjeno. Međutim, samo posjedovanje takvih aplikacija ili uređaja nije protivzakonito.

Ključna razlika je u tome da vozač ne smije imati aktiviranu funkciju koja ga u realnom vremenu zvučno ili vizuelno upozorava na policijske kontrole ili radare.

Zabrana se odnosi i na navigacione uređaje koji imaju ugrađene funkcije upozorenja na kamere za nadzor brzine.

Vozači koji budu zatečeni s uključenom aplikacijom ili aktiviranim uređajem suočavaju se s novčanom kaznom od oko 75 eura i jednim kaznenim bodom u njemačkom registru saobraćajnih prekršaja u Flensburgu.

Ista kazna predviđena je i za situacije u kojima je sistem upozorenja samo pripremljen za rad ili uključen, čak i ako u tom trenutku nije aktivno korišten.

Iako se presuda Evropskog suda prvenstveno odnosi na pravni položaj pružalaca digitalnih usluga, stručnjaci smatraju da bi ona u narednim godinama mogla dovesti do strožeg regulisanja aplikacija za dojavu radara širom Evropske unije i otvoriti novo poglavlje u odnosu između saobraćajnih propisa i digitalnih tehnologija.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.