Jednoglasno su državni ministri usvojili prijedlog nacrta budžeta za 2026. godinu, težak rekordnu milijardu i 580 miliona maraka.
Rekordan budžet institucija Bosne i Hercegovine danas je jednoglasno usvojen na sjednici Vijeća ministara. Predviđa povećanje plata državnim službenicima, ali ne i novac za državne institucije kulture i BHRT. Istovremeno, vlast i dalje bez dogovora o ključnim reformama za Plan rasta Evropske unije.
Jednoglasno su državni ministri usvojili prijedlog nacrta budžeta za 2026. godinu, težak rekordnu milijardu i 580 miliona maraka.
Nakon višemjesečnih blokada, novi finansijski plan donosi povećanje plata državnim službenicima. Osnovica se povećava na 690 maraka. Uz to, i naknade za prevoz veće su za 15 posto, a povišice će zaposlenima biti isplaćene retroaktivno, od početka godine.
"Ono što mogu da kažem za budžet je da je u potpunosti izbalansiran, da su prioriteti ispravno poredani, da je akcenat na radnicima", poručio je ministar financija i trezora Srđan Amidžić.
Predviđena su i izdvajanja za Fudbalski savez, ali i Upravu za indirektno oporezivanje zbog uvođenja sistema kojim bi čekanje prevoznika na granici bilo smanjeno. Ponovo budžetom nije predviđeno finansiranje sedam institucija kulture u BiH, kao ni novac za javni servis. Iako je to ranije ministar Forto navodio kao uslov podršku budžetu je dao zbog donesenog zaključka.
"Kojim se nalaže mojem resoru da ponovo dostavimo odluke o raspodjeli viškova sredstava iz RAK-a. Uz naznaku potencijalnog kompromisa da se jedan dio tih sredstava osim podrške entitetskim projektima iz oblasti komunikacija da se obezbijedi mogućnost podrške za BHRT", pojasnio je Edin Forto, ministar prometa i komunikacija.
Ministar finansija Bosne i Hercegovine rekao je da očekuje da će ovaj prijedlog budžeta što prije proći i preostalu proceduru. Odnosno da će biti odobren na Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Zastupničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Osnivanje Komisija za Državnu granicu prolongirano je za naredni put, ali je za Ugovor o granicama sa Republikom Hrvatskom dobio podršku, što su pozdravili iz Vanjsko trgovinske komore.
"Do sada ljudi koji izvoze robe ili uvoze robe koje zahtijevaju inspekcijski nadzor ili su akcizne robe su morali ići na samo dva grnaična prelaza u Bosni i Hercegovini", ističe Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova.
"Mogu vam reći da sada tretnutno psootji 6 BIP-ova, a to su BIP-ovi koji se odnose na Svilaj - Donji Svilaj, Stara Gradiška znači Gradiška - Gornji Varoš Gradiška, Ličko- Petrovo selo, Izačić- Kamensko, Novo selo- Bijača", dodaje Borjana Krišto, predsjedavajuća VM BiH.
Sada slijedi potpisivanje, a nakon toga i ratifikacija tog ugovora. Ministri su usvojili i Nacrt odluke o ratifikaciji Sporazuma o financiranju IPA III za višegodišnji program između BiH i Evropske unije. Dan nakon što obevještenja da bih ponovo ne može koristiti novac iz Plana rasta bez ispunjenih obaveza. Nakon dugog perioda za 2 neophodna sporazuma o instirumentu i zajmu ministar Amidžić zatražio je mišljenja entieta.
"Preko glave je te priče izgubiće Bosna i Hercegovina miljardu eura nekog evropskog novca. Ljudi, nećemo mi izgubiti miljardu maraka evropskog novca, već milijardu kredita. Doduše tu imamo 280 milijardi eura granta, a ostalo je sve kredit", tvrdi Amidžić.
"Ovo se radi mic po mic, jer je dogovor da se plan rasta ne radi prije izbora. To se vidi iz aviona i to se ne može sakrit", mišljenje je ministra Forte.
I predsjedavajuća Vijeća ministara BiH stava je da je BiH mogla i trebala više. Nakon što je njemački kancelar Fridrih Merc predložio da Ukrajina postane prudružena članica, a zemlje Zapadnog Balkana dobiju privilegovan status, stav predjedavajuće je da su ipak potrebna dodatna objašnjenja i vlastiti rezultati zemalja kandidatkinja.
"Ja želim da ako su to nešto stavovi i ako Bosna i Hercegovina treba to nešto uraditi onda mi trebamo ispoštovati do kraja te procedure. Da li će oni nešto korigirati i šta znači ako neko postane pridruženi član ili ako neko postane član bez nekakvog prava glasa o tome ja sad ne bih diskutirala, a sve što bude od strane evropskih isntitucija rađeno i po pitnaju nas bit će uvijek transparentno i javnosti dostupno", navodi Krišto.
Tako evropski put izgledno bez napretka do izbora, a rekordni budžet sa zakašnjenjem izgledno će opet i u parlamentu biti razmatran po hitnoj proceduri, bez mogućnosti posebnih dorada i javne raprave.
