Američki ministar finansija Scott Bessent je na Svjetskom forumu u Davosu ismijao mogućnost da Evropa prodajom američkih državnih obveznica odgovori na namjeru Sjedinjenih Američkih Država da ovladaju Grenlandom.
Mišljenja je da ta mogućnost prkosi svakoj logici. No, tržište je samo primijetilo tu mogućnost, što je značilo talas prodaje američkih državnih obveznica i otkrilo ranjivost najveće svjetske ekonomije - visok dug i budžetski disbalans.
Trump je zaprijetio rastom carinske stope za 10 posto svakoj evropskoj zemlji koja se suprotstavi realizaciji njegovog plana za Grenland, a ta stopa bi mogla porasti na 25 posto za svaku zemlju koja na Grenland pošalje svoju vojsku. Ipak, za sada to ne namjerava učiniti, tvrdeći da je u razgovoru s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom napravio "okvir" za Grenland.
Evropski investitori drže značajan dio američkog duga, tj. značajni su vlasnici američkih obveznica. Primjera radi, Velika Britanija je vlasnica obveznica vrijednih 800 milijardi dolara (1.320 milijardi KM), Belgija 399 milijardi dolara (659,7 milijardi KM), Luksemburg 328 milijardi dolara (542 milijarde KM), Švicarska 243 milijarde dolara (401,79 milijardi KM) i Norveška 218 milijardi dolara (360,46 milijardi KM).
Ukupan američki dug prema evropskim investitorima iznosi 3.600 milijardi dolara (5.950 milijardi KM). Ako bi Evropljani prestali kupovati američke obveznice, to bi izazvalo globalni finansijski kolaps
Naime, američke državne obveznice su globalni standard tržišta kapitala, na kojem se države i kompanije zadužuju u dolaru, a dolar je valuta kojom se izvršava više od polovine svjetske trgovine, što se odnosi i na trgovinu zlatom i naftom.










