"Kako se Ukrajina približava članstvu u Evropskoj uniji koracima od sedam milja, tako se i Srbija jednako brzo od nje udaljava.
Toliko brzo da je teško zamisliti jučerašnjeg kandidata br. 1 za članstvo u EU u porodici civiliziranih evropskih država.
Razlog je ista Ukrajina!", piše Irina Džamič za Evropejsku pravdu.
Ovaj list analizira političke prilike u Srbiji i upoređuje ih s nastojanjima Ukrajine da dobije status kandidata za pristupanje EU.
Novinarka konstatira da se Srbija donedavno smatrala "gotovo glavnim kandidatom za članstvo u EU".
"Nakon što je Beograd na zahtjev Brisela predao posljednje ratne zločince Hagu i započeo proces takozvane normalizacije odnosa sa Kosovom, pitanje vanjske politike pokazalo se najproblematičnijim.
Evropska unija od 2014. godine redovno ukazuje Srbiji na potrebu usklađivanja svoje vanjske politike sa politikom Evropske unije, u cilju uvođenja sankcija Rusiji kao odgovor na aneksiju Krima.
Beograd je, pak, do kraja pregovaračkog procesa odložio razmatranje tačke 31. pristupnih pregovora, koja se odnosi na vanjsku i sigurnosnu politiku, nadajući se da će do tada ukrajinsko pitanje biti riješeno i da Srbija neće morati izdati "bratsku Rusiju".
Kao rezultat toga, vanjskaa politika Srbije je trenutno 61% u skladu sa evropskom, dok ostale zemlje kandidati učestvuju sa više od 90%", navodi Evropejska Pravda.
Podsjeća se i na izjavu njemačke ministice vanjskih poslova Annalene Bearbock koja je podsjetila Srbiju da je, ako "teži ka EU, važno da podrži vanjsku politiku Evropske unije, uključujući i sankcije".
"Izbor koji je Beograd dugo izbegavao sada se čini neizbježnim", tvrdi Džamič.
Prema mišljenju političkih stručnjaka, Beograd će odložiti primjenu sankcija do kraja augusta, dok ne istekne zakonski rok za formiranje vlade, koju će stranka predsjednika ove države morati formirati zajedno sa proruskom Socijalističkom partijom Srbije.
"Ali da li će Beograd moći pauzirati sankcije na još četiri mjeseca? I da li je moguće da vlast Srbije donese takvu odluku bez problema i nakon formiranja vlade?
Čini se da će pitanje evropskih integracija Srbije zavisiti od Ukrajine.
Brzo shvativši to, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u prvoj nedjelji sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu požurio da dobije podršku Emmanuela Macrona. Potonji je, prema Vučićevim riječima, obećao da Ukrajina neće biti primljena u EU prije Srbije.
Zašto Srbija ima Evropsku uniju - jasno je. Ovo je pristup neograničenim resursima prema srpskim idejama.
