Evo koliko će koštati autoput Tuzla – Orašje: 60 kilometara prema EU

Redakcija Mostar

Zanimljivo je da bi ova autocesta išla paralelno s Koridorom 5C, ali znatno istočnije, te bi se prema Hrvatskoj povezivala na području Županje i dalje prema mreži evropskih autocesta.

Nakon što su JP Autoceste FBiH ove sedmice raspisale novi tender za projektovanje dionice Orašje – Brčko, ponovo je aktueliziran jedan od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini – autocesta granica RH – Orašje – Brčko – Tuzla, piše BiznisInfo.ba.

Riječ je o projektu o kojem se govori već decenijama, a čija je ukupna dužina planirana na oko 61 kilometar.

Prema ranijim planskim dokumentima do kojih je došao BiznisInfo.ba, ukupna vrijednost izgradnje kompletne autoceste procjenjivana je na oko 856,5 miliona KM, i to bez PDV-a.

Međutim, te procjene rađene su prije nekoliko godina, pa bi stvarna cijena danas sasvim sigurno bila znatno veća i premašila bi milijardu KM. U međuvremenu su značajno porasle cijene:

građevinskog materijala,
rada,
energenata,
čelika i betona,
ali i troškovi izgradnje mostova, vijadukata i tunela.

Autoput je podijeljen u više lotova.

Dionica Orašje – Brčko – Maoča
Ova dionica procjenjivana je na oko 417,5 miliona KM.

LOT 1 Orašje – Brčko kroz Federaciju: oko 209 miliona KM
LOT 2 Brčko – Maoča koja prolazi kroz Brčko: oko 208,5 miliona KM
Dionica prema Tuzli
Drugi dio autoputa, od Maoče prema Tuzli, kroz Federaciju BiH, procjenjivan je na oko 439 miliona KM.

Podijeljen je na više lotova:

LOT 3 Maoča – Majevica: 44 miliona KM
LOT 4A Majevica – Čanići: 213 miliona KM
LOT 4B Majevica – Čanići (drugi dio): 73 miliona KM
LOT 5 Čanići – Šićki Brod: 109 miliona KM
Na ovoj trasi planirani su brojni zahtjevni objekti, uključujući tunele, mostove, petlje i odmorišta.

Autocesta Orašje – Tuzla smatra se jednim od ključnih budućih infrastrukturnih projekata u Federaciji BiH.

Njome bi Tuzla, kao jedan od najvećih industrijskih i energetskih centara države, dobila direktniju vezu prema Hrvatskoj, Evropskoj uniji i panevropskim koridorima.

Zanimljivo je da bi ova autocesta išla paralelno s Koridorom 5C, ali znatno istočnije, te bi se prema Hrvatskoj povezivala na području Županje i dalje prema mreži evropskih autocesta.

Novi tender za projektovanje pokazuje da se projekat, nakon dugogodišnjeg zastoja, ponovo pokušava vratiti u fokus infrastrukturnog razvoja Federacije BiH.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.