Novi paket sankcija protiv Moskve trebao je biti predstavljen, međutim Evropska komisija je odgodila sve dok ne obavi konsultacije s partnerima iz grupe G7 o budućnosti gornje granice cijena ruske nafte.
Prijedlog je trebao biti predstavljen ambasadorima u petak, no to je odgođeno za početak sljedeće sedmice, potvrdili su za Euronews nekoliko dužnosnika i diplomata.
Među idejama koje se razmatraju je i potpuna zabrana pomorskih usluga, što bi drastično promijenilo dosadašnji pristup, piše Euronews.
Prilagođena granica
Plan koji najglasnije zagovaraju Finska i Švedska, zabranio bi kompanijama iz Evropske unije pružanje bilo kakvih usluga, poput osiguranja, prijevoza ili pristupa lukama, plovilima koja prevoze rusku sirovu naftu ili naftne derivate. Do sada je EU dopuštao takve usluge, ali isključivo za tankere koji su poštovali gornju granicu cijena skupine G7, mehanizam koji je na snazi od decembra 2022. godine.
Ta je gornja granica nedavno prilagođena na 44,10 dolara po barelu kako bi odražavala tržišne trendove i pojačala pritisak na rusku ratnu privredu. Dinamičnu granicu cijena primjenjuju EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Japan, dok su Sjedinjene Države zadržale izvornu razinu od 60 dolara po barelu.
Ako bi EU uveo potpunu zabranu pomorskih usluga, gornja granica cijena praktično bi prestala vrijediti na području Unije. Kompanijama bi bilo zabranjeno servisirati sva ruska plovila bez iznimke, neovisno o tome prodaju li naftu iznad ili ispod cjenovnog limita. Finska i Švedska smatraju da bi takva zabrana donijela višestruke koristi: značajno bi povećala troškove ruskom naftnom sektoru, bila bi jednostavnija za provedbu i suzbila bi korištenje krivotvorenih dokumenata, kojima se Moskva često služi za zaobilaženje sankcija.
Ipak, napuštanje mehanizma ograničenja cijena moglo bi biti problematično za neke države članice, osobito ako druge zemlje skupine G7 ne prihvate tu inicijativu. Za svaku odluku o sankcijama potrebna je jednoglasnost svih 27 članica.
Stav Vašingtona
