EU: Od zagađenja vazduha na Balkanu, umrlo 19.000 ljudi

Izvještaj Comply or Close, pokrenut povodom obilježavanja Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo, otkriva da je gotovo 12.000 ovih smrtnih slučajeva posljedica kršenja pravno obavezujućih granica zagađenja. Više od polovine ovih smrti koje su se mogle spriječiti dogodilo se u EU, koja uvozi 8 posto električne energije koju proizvode ove visoko zagađujuće elektrane.

Zagađenje zraka iz termoelektrana na ugalj u Srbiji, na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori ne pogađa samo ljude u njihovim zemljama, već i one u susjednim zemljama EU, posebno u Rumuniji, Mađarskoj i Grčkoj, navodi se u izvještaju.

“Ovaj izvještaj otkriva ljudski danak od stalnih kršenja pravila za proizvodnju električne energije iz uglja na zapadnom Balkanu. Vlade regije moraju odmah započeti brzu i pravednu tranziciju na održive energetske sisteme, uz podršku EU”, rekla je Pippa Gallop, savjetnica za energetiku u jugoistočnoj Evropi u organizaciji Bankwatch Network.

Direktiva EU za smanjenje emisije opasnih materija, prilagođena zemljama potpisnicama Ugovora o energetskoj zajednici - zakonski zahtijeva od ovih zemalja da ograniče zagađenje zraka iz svojih elektrana od 2018. Ipak, kako se u izvještaju navodi, u 2020. godini, 18 termoelektrana na zapadnom Balkanu ispuštalo je dva i po puta više sumpor dioksida (SO2) od svih 221 elektrana na ugalj u EU zajedno.

Novi izvještaj otkriva u kojoj su mjeri termoelektrane na zapadnom Balkanu ne samo prekršile zakonske obaveze zemalja, već su i uzele ogroman danak u životima ljudi u regiji i šire.

Prema analizi, 3.700 ljudi je umrlo na zapadnom Balkanu, te još 7.000 u EU samo zbog toga što su termoelektrane na ugalj na zapadnom Balkanu prekršile granice zagađenja između 2018. i 2020. Procjenjuje se da je gotovo hiljadu ljudi umrlo u drugim regijama zbog zagađenje vazduha iz tih elektrana.

Samo u Srbiji, elektrane na ugalj koje su predmet Nacionalnog plana za smanjenje emisija emitirale su 2020. godine više SO2 nego cijela flota elektrana na ugalj EU.

Iste godine, bosanskohercegovačka elektrana Ugljevik bila je najveći zagađivač u regiji, čime je sama probila kombinirani plafon SO2 za sve četiri zemlje. Baš kao i srpski Kostolac B, ona ima ugrađen sistem za odsumporavanje, ali nije stavljen u upotrebu. Što je još gore, u elektrani Ugljevik još je planirano dodatnih 700 MW novih kapaciteta lignita.

Sve četiri zemlje sa nacionalnim planovima za smanjenje emisija - Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija - trenutno se suočavaju sa slučajevima rješavanja sporova zbog nepoštivanja granica zagađenja u Planovima 2018. i 2019. Još jedan slučaj rješavanja sporova pokrenut je protiv Crne Gore u aprilu 2021. nakon što je elektrana u Pljevljima nastavila sa radom preko svoje kvote od 20.000 sati prema Direktivi o „ograničenim životnim vijekovima“.

„Vlade zapadnog Balkana koje to još nisu učinile moraju odrediti datum za hitno ukidanje uglja“, rekao je Davor Pehchevski, balkanski koordinator kampanje za zagađivanje zraka Bankwatch Networku. „Za elektrane koje se ne mogu odmah zatvoriti, vlade moraju ograničiti radno vrijeme dok se ne ispune standardi emisije, kako bi se spasili životi“.

„Paralelno s tim, hitno se moraju pojačati ulaganja u mjere energetske efikasnosti i obnovljivu energiju, te se moraju sastaviti planovi za pravednu tranziciju radnika i zajednica, zajedno sa svim zainteresiranim, posebno pogođenim zajednicama“.

Prema izvještaju, električna energija koju proizvode ove elektrane na ugalj i kojom se 2020. trgovalo s EU - iako čini mali dio potrošnje električne energije u Uniji - proizvela je toliko SO2 kao polovina EU elektrana na ugalj zajedno.

“Kao što pokazuje naš izvještaj, kada EU trguje električnom energijom sa svojim susjedima sa zapadnog Balkana, snosi i utjecaje i dio odgovornosti za rezultirajuće zagađenje zraka. EU također mora pomoći zemljama zapadnog Balkana da prevaziđu ugalj oporezivanjem uvoza električne energije na bazi fosilnih goriva i osiguravanjem efikasne primjene Ugovora o energetskoj zajednici ”, rekla je Lauri Myllyvirta, vodeći analitičar u Centru za istraživanje energije i čistog zraka.

„Zapadnobalkanske vlade ne mogu sanjati o članstvu u EU zanemarujući pravila kontrole zagađenja. Kako bi se izbjegla ova vrsta flagrantnog nepoštivanja, provedba Ugovora o energetskoj zajednici mora biti prioritet. Evropska komisija i vlade EU moraju uvesti efikasne kazne”, zaključila je Ioana Ciuta, energetska koordinatorka za zapadni Balkan u Centralnoj i Istočnoj Evropi Bankwatch Network.

Nalazi izvještaja, kao i dodatni kontekst, mogu se pronaći na https://www.complyorclose.org